Levi-Montalcini rođena je 22. travnja 1909. godine u Torinu. Njezina majka bila je slikarica, a otac inženjer. Rita je s 20 godina počela studirati medicinu i fakultet je završila 1936. s iznimnim je uspjehom. "Otac me naučio misliti, majka osjećati i voljeti", izjavila je jednom prilikom.
>>Umrla nobelovka Wangari Maathai
Odlučila je nastaviti znanstveno-istraživačku karijeru na području neurologije, ali su fašistički antisemitski zakoni koji isključuju židove iz svih akademskih i profesionalnih aktivnosti u Italiji izmijenili tijek njezine karijere. Svoj laboratorij preselila je u podrum gdje je tijekom čitavog Drugoga svjetskog rata nastavila provoditi eksperimente na nervnim strukturama pilećih embrija. Iz tih dana potječu i saznanja na kojima će se temeljiti i njezina kasnija, revolucionarna otkrića u SAD-u.
U SAD Levi-Montalcini odlazi 1946. na poziv sveučilišta u St. Louisu. Tamo je ostala punih 30 godina i tijekom rada izolirala je faktor rasta živaca (NGF, od engleskoga »nerve growth factor«) i epidermalni faktor rasta (EGF, od engleskoga »epidermal growth factor«), dva otkrića za koja je 1986. s kolegom Stanleyjem Cohenom dobila Nobelovu nagradu za medicinu.
Njihova otkrića omogućila su bolje razumijevanja razvoja živčanog sustava, kao i veliki napredak na području razumijevanja cerebralnih bolesti poput Alzheimerove, drugih neuroloških komplikacija povezanih s dijabetesom te određenih kancerogenih promjena.
U kolovozu 2001. tadašnji talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi imenovao ju je doživotnom senatoricom zbog zasluga za znanost i društvo. U SAD-u je primljena u tamošnju akademiju znanosti i nagrađena je najvišim američkim odličjem za znanost.
Do danas je bila najstarija živuća dobitnica Nobelove nagrade i prva među Nobelovim laureatima koja je doživjela stoti rođendan. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook