Njima se slijevaju milijarde dok svijet tone u kaos: Evo tko dobiva, a tko gubi u energetskoj oluji

BP je izazvao val negodovanja nakon što je objavio da mu se dobit u prvom tromjesečju ove godine više nego udvostručila zahvaljujući tome što su njegovi trgovci naftom profitirali od rata s Iranom.

Energetska kompanija iskoristila je snažan rast cijena na globalnom tržištu nafte te je prijavila bolju od očekivane dobit od 3,2 milijarde dolara (2,4 milijarde funti) u prvom kvartalu, što je više nego dvostruko u odnosu na 1,38 milijardi dolara ostvarenih u istom razdoblju prošle godine.

Tvrtka je svoju najveću kvartalnu dobit od 2023. pripisala "iznimno uspješnom trgovanju naftom", što je odmah izazvalo reakcije aktivističkih skupina i nove pozive na uvođenje strožih poreza na izvanrednu dobit kompanija iz sektora fosilnih goriva, piše The Guardian.

U svojim prvim rezultatima na čelu BP-a nova glavna izvršna direktorica Meg O'Neill izjavila je da kompanija, unatoč "okruženju obilježenom sukobima i složenim okolnostima", nastoji osigurati kontinuiranu opskrbu naftom, plinom i rafiniranim proizvodima.

Globalno energetsko tržište suočilo se s jednom od najvećih kriza opskrbe u povijesti nakon što je Iran ograničio izvoz nafte i plina iz Perzijskog zaljeva preuzimanjem kontrole nad Hormuškim tjesnacem, što je posljednjih tjedana dovelo do snažnog rasta cijena.

Međunarodna referentna cijena nafte u ožujku je dosegnula gotovo 119 dolara po barelu, prije nego što je rekordno puštanje strateških zaliha donekle smirilo tržište. Cijena nafte Brent porasla je u utorak za tri posto, na 111,42 dolara po barelu, što je najviša razina od 7. travnja, dana kada je dogovoreno primirje između SAD-a i Irana.

Sukob je također prouzročio štetu na ključnoj energetskoj infrastrukturi u Zaljevu, uključujući BP-ovo naftno polje Rumaila u južnom Iraku, koje je bilo meta napada dronovima.

Očekuje se da će višemilijardni troškovi popravaka u budućnosti ograničiti profite velikih naftnih kompanija.

O'Neill je istaknula da zaposlenici BP-a rade "neumorno kako bi osigurali sigurnu, pouzdanu i učinkovitu proizvodnju" te da kompanija surađuje s kupcima i vladama kako bi gorivo stiglo onamo gdje je najpotrebnije, uz što manje poremećaja i utjecaja na svakodnevni život ljudi.

Aktivisti tvrde da su "zastrašujući" profiti ostvareni na štetu milijuna potrošača energije koji nemaju mnogo izbora osim oslanjanja na fosilna goriva.

Maja Darlington, klimatska aktivistica Greenpeacea UK, izjavila je da je rat bio potpuno predvidiva katastrofa za sve osim za naftnu industriju: "Dok profiti BP-a rastu, bombe Donalda Trumpa donose im milijarde, a nama veće račune."

Patrick Galey, voditelj istraživanja u organizaciji Global Witness, rekao je: "Zastrašujuće je gledati kako BP-ovi profiti rastu dok milijuni trpe posljedice rata SAD-a i Izraela protiv Irana. Nažalost, ovo smo već vidjeli – kada je Rusija prije četiri godine napala Ukrajinu, velike naftne kompanije ostvarivale su ogromne profite zbog rasta cijena goriva."

Rast dobiti ponovno je potaknuo zahtjeve za većim porezima na izvanrednu dobit naftnih kompanija kako bi se pomoglo kućanstvima pogođenima rastom troškova.

Simon Francis, koordinator koalicije End Fuel Poverty, poručio je: "Ovi astronomski profiti jasan su podsjetnik da, kada sukobi podignu cijene nafte i plina, energetske kompanije zarađuju, a kućanstva plaćaju."

Očekuje se da će rat u Iranu podići godišnje račune za energiju kućanstava na gotovo 2000 funti od srpnja, kada stupi na snagu novo ograničenje cijena plina i električne energije.

Francis je dodao kako vlada mora hitno pomoći najugroženijim kućanstvima i ubrzati prijelaz na obnovljive izvore energije kako bi se građane zaštitilo od šokova cijena uzrokovanih ovisnošću o tržištima nafte i plina.

Ministrica financija Rachel Reeves isključila je mogućnost univerzalne pomoći kakvu je ranije uvela vlada Liz Truss te istaknula da će eventualne mjere biti usmjerene na najsiromašnija kućanstva.

Odjel BP-a za kupce i proizvode, uključujući trgovanje naftom, ostvario je dobit od 2,5 milijardi dolara, u odnosu na 1,4 milijarde u prethodnom kvartalu i svega 103 milijuna dolara godinu ranije.

Iz kompanije su poručili da će marže na gorivo ostati osjetljive na troškove opskrbe i situaciju na Bliskom istoku, dok se u 2026. očekuje pad proizvodnje zbog posljedica sukoba.

Neto dug BP-a porastao je na 25,3 milijarde dolara, s nešto više od 22 milijarde u prethodnom kvartalu, ponajviše zbog nižeg operativnog novčanog toka, koji je iznosio 2,9 milijardi dolara.

Dionice BP-a porasle su u utorak za 3 posto, piše The Guardian.

Kriza na Bliskom istoku mogla bi globalno gospodarstvo stajati i do bilijun dolara

Istodobno, The Guardian je objavio analizu koja govori da bi kriza na Bliskom istoku mogla globalno gospodarstvo stajati i do bilijun dolara, dok naftne kompanije ostvaruju "nepristojno visoke" profite zahvaljujući rastu cijena goriva.

Nejednaka raspodjela rizika i koristi dolazi u trenutku rastuće zabrinutosti da američko-izraelski napad na Iran produbljuje nejednakost, siromaštvo i glad u svijetu koji je i dalje snažno ovisan o fosilnim gorivima.

Čak i ako se promet kroz Hormuški tjesnac uskoro normalizira, ukupni trošak povišenih cijena nafte i plina dosegnut će oko 600 milijardi dolara, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda koje je analizirala klimatska organizacija 350.org.

U slučaju dugotrajnijih poremećaja u opskrbi ekonomski udar na kućanstva, poduzeća i vlade mogao bi premašiti bilijun dolara.

Procjene bi, upozoravaju analitičari, mogle biti i podcijenjene jer ne uključuju šire posljedice inflacije, poput rasta cijena hrane i gnojiva, smanjene gospodarske aktivnosti i povećane nezaposlenosti.

Anne Jellema, izvršna direktorica organizacije 350.org, istaknula je da će velike naftne kompanije u idućim danima objaviti "astronomske profite", od kojih je velik dio ostvaren upravo zbog rata koji je već odnio tisuće života i gurnuo milijune ljudi u siromaštvo.

"Čak i ako se Hormuški tjesnac ponovno otvori, golemi iznosi novca i dalje će se slijevati u blagajne naftnih kompanija, na štetu običnih građana koji se već bore s rastućim troškovima goriva, električne energije i hrane", upozorila je.

Organizacija 350.org pozvala je na hitno uvođenje poreza na izvanrednu dobit, koji bi se mogao iskoristiti za socijalne programe i ulaganja u obnovljive izvore energije.

Slični pozivi čuli su se i na međunarodnoj konferenciji u Santa Marti u Kolumbiji, gdje su predstavnici više od 50 država i brojnih organizacija raspravljali o načinima smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima.

Mnoge zemlje već osjećaju ozbiljne posljedice. Predstavnica Maršalovih Otoka Tina Stege rekla je da je zbog krize proglašeno izvanredno stanje te da se državne institucije zatvaraju ranije kako bi se štedjela energija. Upozorila je i na moguće dodatne rezove u javnim uslugama.

Slične probleme istaknuo je i zamjenik ministra prirodnih resursa Malavija, koji je naveo da rast cijena goriva dodatno pogoršava životni standard i prisiljava vladu na razmatranje rezova u obrazovanju.

Dugoročno, kriza bi mogla potaknuti promjene energetskih politika, osobito u Africi. Dužnosnici upozoravaju da bi dugotrajni poremećaji mogli dovesti do društvenih nemira i destabilizacije.

Istodobno, mnoge afričke zemlje pokušavaju ublažiti rast cijena smanjenjem poreza na gorivo, što smanjuje prihode za zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, a posredno ide u korist naftnim kompanijama.

Skupina Planetary Guardians upozorava da vlade već sada izdvajaju goleme iznose za subvencioniranje fosilnih goriva – čak 1,05 bilijuna dolara godišnje. Bivša irska predsjednica Mary Robinson istaknula je da građani taj sustav plaćaju višestruko – kroz cijene goriva, poreze i negativne posljedice za zdravlje i okoliš.