Honorar od 25.000 eura

Njemački špijun SAD-u predao preko 200 strogo povjerljivih dokumenata

Slika nije dostupna
Tridesetjednogodišnji agent njemačke obavještajne službe (BND), koji je uhićen u srijedu, radi za CIA-u od 2012. godine.

Njemački ministar vanjskih poslova izjavio je u nedjelju da se slučaj dvostrukog njemačkog agenta koji je navodno radio za Sjedinjene Države mora što prije rasvijetliti ako se te informacije pokažu točne.

"Ako su informacije točne, to nije mala stvar", poručio je na twitteru Frank-Walter Steinmeier, koji boravi u posjetu Mongoliji.

Usto je kazao da je od Washingtona zatražio da "što prije" rasvijetli taj slučaj, kada je američkog veleposlanika pozvao u petak u ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu.

Američki špijun navodno uhićen u Njemačkoj

Tridesetjednogodišnji agent njemačke obavještajne službe (BND), koji je uhićen u srijedu, radi za CIA-u od 2012., pišu glasila u nedjelju.

"Sve upućuje da je radio za Amerikance", izjavio je visoki dužnosnik BND-a za list Frankfurter Allgemeine am Sonntag (FAS).

Taj je dvostruki agent bio zadužen za prikupljanje dokumenata o istražnom povjerenstvu njemačkog parlamenta osnovanom nakon otkrića o navodnom špijuniranju američke obavještajne službe NSA-e (Američka sigurnosna agencija).

Navodno je više od 200 dokumenata predao SAD-u, za što je dobio 25.000 eura, pišu mediji.

I njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere pozvao je SAD da dade "brz i jasan" odgovor na te informacije, po dijelovima intervjua koji će u ponedjeljak objaviti časopis Bild.

Njemačka potvrdila da je špijunirala za Washington

Veze SAD-a i Njemačke zategnule su se nakon otkrića bivšeg zaposlenika američke obavještajne službe Edwarda Snowdena da njegova zemlja posjeduje sveobuhvatan program za špijuniranje potonje i mobitela Angele Merkel.

Ugledni američki dnevnik Washington Post (WP) piše pak u subotu da NSA puno više prati obične korisnike interneta, među kojima i Amerikance, nego strance koji su zakonito određeni kao mete.

Devet od deset vlasnika digitalnih računa "nisu unaprijed određene mete nego se ulove u mrežu koju agencija izradi na ime nekog drugog", dodaje list nakon četveromjesečne istrage o podacima NSA-e koje je otkrio Snowden.

NSA po zakonu smije špijunirati samo strance izvan teritorija SAD-a, osim ako ima posebno odobrenje.

WP se poziva na nekih 160.000 elektronskih poruka koje su bile praćene za mandata Baracka Obame od 2009. do 2012.

Dnevnik piše da je NSA u svoje mreže ulovila "bezvrijedne" poruke koje se odnose ne "prekide ljubavnih veza, bračne preljube, mentalne bolesti" i slično, no neke od njih ipak "donesu izuzetno vrijednu informaciju" poput "tajnog nuklearnog projetka u inozemstvu ili vojnu katastrofu kod neprijateljske sile".

Za NSA-u su sve države osim četiri, a to su Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland, valjane mete za špijuniranje, objavio je Washington Post prošli tjedan.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme