'Dodatni novac nije ništa drugo nego analgetik za ublažavanje boli od bolesti od koje Grčka pati i neće pomoći u procesu izliječenja', kazao je Hans-Werner Sinn, voditelj utjecajnog ekonomskog instituta Ifo u Muenchenu.
'Grčka je, kao posljedica eura, postala preskupa, a mora postati jeftinija da bi bila konkurentnija. To je moguće jedino napuštanjem eura i devalvacijom drahme', objasnio je Sinn. Grčka je svoju valutu drahmu zamijenila eurom 2001. godine.
Ministri financija eurozone dogovorili su se u petak na izvanrednom sastanku u Bruxellesu o produljenju programa financijske pomoći Grčkoj na još četiri mjeseca, u zamjenu da 'grčke vlasti najkasnije do ponedjeljka, 23. veljače predoče prvi popis reformskih mjera'. Zatim će 'institucije', dosadašnja 'trojka' koju čine Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond i Europska komisija, dati svoju prvu ocjenu jesu li te mjere dovoljno sveobuhvatne, a u protivnom će dogovor biti pokopan.
'Pobuna' protiv Grčke: 'Nitko u Europi ne želi davati novac Grčkoj'
Institut Ifo, međutim, Grčkoj preporučuje da ispregovara uvjete izlaska iz eurozone koju čini 19 zemalja. To bi uključilo moratorij na dug, što bi smanjilo dug grčke države, komercijalnih banaka i nacionalne središnje banke. Istovremeno bi Grčka trebala pokrenuti program reforni koji bi na naposljetku omogućio povratak u eurozonu.
Prema planu Ifo-a, Atena bi ostala pridruženi član euro sustava bez prava glasovanja. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook