Donji dom njemačkog parlamenta, Bundestag, usvojio je tu mjeru s 535 od 601 zastupnika koji su glasovali. Bundestag broji ukupno 631 zastupnika. Njemačka kancelarka Angela Merkel prihvatila je ključni uvjet socijaldemokrata za formiranje velike koalicije - zahtjev za uvođenjem univerzalne minimalne plaće u studenome prošle godine.
Kancelarkini kršćanski demokrati (CDU) pobijedili su na parlamentarnim izborima održanim 22. rujna 2013. ali im je većina potrebna za formiranje vlade izmakla za dlaku pa su bili prisiljeni pregovarati sa SPD-om o velikoj koaliciji i pristati na taj uvjet kojemu su se ranije protivili.
Loše vijesti za one koji žele raditi u Njemačkoj
U tim je pregovorima čelnik socijaldemokrata Sigmar Gabriel opetovano isticao da je ključni uvjet njegove stranke uvođenje minimalne plaće na razini države od najmanje 8,50 eura po satu, kako bi se pomoglo sve većem broju siromašnih u Njemačkoj.
CDU je bio skloniji uređivati pitanje minimalne plaće pregovorima s pojedinim sektorima i regijama, tvrdeći da bi institut minimalne plaće na razini države mogao naškoditi brojnim malim i srednjim poduzećima i prisiliti ih da otpuštaju radnike.
Međutim, postignuti dogovor CDU-a i SPD-a o minimalnoj plaći u iznosu od 8,50 eura po satu uključuje puno više iznimaka nego što su socijaldemokrati prvotno bili voljni prihvatiti. Tako će nekim sektorima biti dopuštena odgoda uvođenja minimalne plaće na dvije godine kako bi se imali vremena prilagoditi. Osim toga, određene skupine ljudi kao što su stažisti, dugotrajno nezaposleni i mlađi od 18 godina mogu biti manje plaćeni.
"S velikim brojem iznimaka koalicija je brutalno amputirala minimalnu plaću", rekao je čelnik moćnog sindikata Verdi, Frank Bsirske.
Unatoč tome taj je sporazum dobio pohvale onih koji vjeruju da će to stvoriti poštenije tržište rada i smanjiti broj poslova s tako niskom plaćom da se od nje ne može živjeti. Drugi pak strahuju da će minimalna plaća na razini države smanjiti broj radnih mjesta.
"Minimalna plaća po satu kratkoročno će potaknuti gospodarstvo, ali bi dugoročno mogla postati problem što se tiče međunarodne konkurentnosti", rekao je glavni ekonomist ING-a Carsten Brzeski. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook