Ovog tjedna kancelarka Angela Merkel izjavila je da će zemlja s 80 milijuna stanovnika biti "promijenjena" tim fenomenom.
Samo 2015. Njemačka bi trebala primiti 800.000 kandidata za azil. To je rekord u Europi, puno viši od prethodnog 1992. kad je zemlja primila 438.000 osoba usred rata u bivšoj Jugoslaviji. Srednjoročno, Njemačka bi mogla primiti 500.000 osoba godišnje, predvidio je u utorak vicekancelar Sigmar Gabriel.
To će za sobom povući "financijske troškove i masovnu transformaciju društva. Teško je predvidjeti hoće li to dovesti do odbacivanja ili napretka", ocjenjuje u razgovoru za tv postaju ARD Meinhard Miegel, istraživač društvenih znanosti.
'Migranti će promijeniti Njemačku'
Nijemci koji bi željeli "ostati u svijetu koji poznaju neće imati drugog izbora nego prihvatiti te promjene i, vjerojatno, očekivati da će zbog njih imati poteškoća", upozorava on.
Politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta Hajo Funke govori pak o "velikom izazovu". Promjene će biti potrebne u nekoliko sektora, od struktura upisa u škole preko kriterija primanja migranata ili postupaka osposobljavanja.
Sadašnji priljev izbjeglica mogao bi pridonijeti, barem djelomično, brisanju demografskog pada Njemačke koja će, po Europskoj komisiji, do 2060. pasti na 70 milijuna stanovnika, dovodeći mirovinski sustav u velike poteškoće.
Ono što je najvažnije, izbjeglice će biti ključne za njemačko tržište rada kojem manjka radna snaga. "Integracija u Njemačku uvijek je bila usklađena s tržištem rada" i po tom pitanju zemlja "ima dobru bilancu", objašnjava Orkan Kosemen, stručnjak za migracije u Zakladi Bertelsmann.
Većina stručnjaka kaže da joj je teško predvidjeti kulturne, društvene ili vjerske promjene. Primjerice, teško je znati u kojoj mjeri su ti migranti muslimani, ili uopće vjernici. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook