Ti bi podaci trebali pomoći da se odredi jesu li bombe, od kojih neke možda nisu eskplodirale, opasne za stanovništvo.
Podaci će se koristiti u ispitivanju streljiva koje će provesti nevladina organizacija iz Norveške.
"Očekujemo da će idućeg tjedna NATO moći predati skupni popis kazetnog streljiva izbačenog u to vrijeme. Na popisu je broj komada i njihove koordinate", rekao je glasnogovornik saveza James Appathurai novinarima.
NATO je odlučio dati informacije na zahtjev iz Beograda, dodao je Appathurai.
NATO, koji je koristio kazetne bombe za napade na ciljeve kao što su vojni konvoji ili gomilanje vojske na Kosovu, priznao je tijekom kampanje da su neke bombe skrenule s putanje.
Kazetne bombe ubile su 15 osoba u Nišu.
Kazetno oružje sastoji se od tijela-nosača oružja i više stotina
komada eskplozivnih punjenja (može ih biti do 650).
Određeni dio punjenja ne eskplodira odmah već prijeti godinama nakon završetka rata eksplozijama pri slučajnom kontaktu, pri čemu najviše stradaju civili.
Organizatori kampanje za zabranu protupješačkih mina koji su uspjeli postići sporazum o njihovoj zabrani 1997. godine, sada su svoju pažnju posvetili kazetnim bombama i očekuju postizanje sporazuma o njihovoj zabrani koji je obećalo podržati 80-tak država.
Kazetne bombe dosad ubile desetke tisuća civila. Međutim, ključne države koje nisu potpisale sporazum o zabrani protupješačkih mina, a među njima su Sjedinjene Države, Rusija i Kina, protive se i njihovoj zabrani.
Većina država u svijetu danas posjeduje kazetne bombe, a posljednja žrtva takvog oružja, koje je u velikim količinama posijano po njezinu teritoriju, jest Libanon, stradao u ratu s Izraelom ljeti 2006.
NATO je zadržao oko 16.000 vojnika na Kosovu, koje je pod upravom UN-a te najavljuje ostanak vojnika sve dok se ne riješi konačan status te srbijanske pokrajine.