Andrej Selcovski rekao je za državnu tv-postaju Rosija-24 rano ujutro da je još pet od 71 osobe primljene u bolnicu u kritičnom stanju. Kazao je i da je samo osam žrtava službeno identificirano. Žene samoubojice za koje se pretpostavlja da su povezane s čečenskim pobunjenicima aktivirale su eksploziv na dvije postaje podzemne željeznice u središtu Moskve u ponedjeljak, u vrijeme najvećeg prometa, što je prvi napad u ruskoj prijestolnici u zadnjih nekoliko godina za koji se sumnja da su ga izveli teroristi.
U Rusiji je proglašen dan žalosti, pa će zastave na svim javnim zgradama u Moskvi biti izvješene na pola koplja. Policija opremljena strojnicama stoji na ulazima u metro i na snazi su jake mjere sigurnosti. Povratak terorističkih napada u Moskvu pokazuje da desetogodišnja borba Rusije protiv muslimanskih pobunjenika nije uspjela, ocjena je analitičara u Moskvi kako piše američki dnevni list USA Today. Ruske državne službe sigurnosti objavile su da iza dvostrukog bombaškog napada u kojem je u ponedjeljak u metrou u Moskvi ubijeno 39 ljudi, vjerojatno stoje čečenski bombaši samoubojice.
Ako je to točno, to bi bio udar premijeru Vladimiru Putinu, koji je obećao da će 'zdrobiti' muslimanske teroriste, ocijenio je neovisni sigurnosni analitičar Alexander Golts. 'Prije svega, to je totalni neuspjeh naših službi sigurnosti', rekao je Golts. 'Kao drugo, to je promašaj Putinove politike na Kavkazu', dodao je za USA Today. Jedna od dviju eksplozija dogodila se na metro postaji Lubjanka, koja je praktično ispod sjedišta ruske Savezne službe sigurnosti FSB, nasljednice sovjetskog KGB-a, koji je nekada vodio Putin. FSB je zadužena za iskorijenjivanje terorističkih skupina, a njezino sjedište i postaja Lubjanka, nalaze se nedaleko od Kremlja.
'Napad u Moskvi je demonstracija sile'
Bombaški napadi uslijedili su nakon najave vođe čečenskih pobunjenika Doku Umarova da će napasti ruske gradove. U priopćenju koje su u veljači objavile čečenske web stranice, Doku Umarov se zakleo da 'rat dolazi u njihove gradove'. Kremlj je u travnju 2009. ukinuo desetljeće dugo izvanredno stanje u Čečeniji, kao dokaz obnove stabilnosti u regiji nakon dva rata 1990-ih. Od tada se bilježi porast nasilja u Čečeniji i diljem većinski muslimanskog sjevernog Kavkaza, a islamski teroristi vratili su se samoubilačkim bombaškim napadima u borbi protiv lokalnih proruskih snaga.
Stručnjak za Kavkaz, Aleksej Malašenko kazao je za USA Today kako su bombaški napadi u Moskvi, demonstracija sile Čečena i kako pokazuju da rat još nije završen. 'Ekstremisti žele pokazati Moskvi da nije sposobna kontrolirati situaciju', rekao je Malašenko, suradnik moskovskog Carnegie Centra. Završetak protuterorističkog režima u Čečeniji ojačao je ovlasti lokalnog čelnika Ramzana Kadirova, koji je pomogao kod uvođenja mira u toj nemirnoj pokrajini. Međunarodne skupine poput Human Rights Watcha kazale su da su okrutne metode Kadirova proširile pobunu u susjedne regije i pridonijele mržnji protiv proruskih vlasti. (Hina)