"Utjecaj atentata ne bi trebao biti veći, premda svaki napad u načelu ima tendenciju da lagano dade prednost stranci na vlasti", rekao je sociolog i stručnjak za javno mišljenje Fermin Bouza.
Ipak priznaje da su "iznimka" tom pravilu "islamistički atentati od 11. ožujka 2004." počinjeni tri dana uoči parlamentarnih izbora koji su ubrzali iznenadnu pobjedu socijalističkog predstavnika oporbe Luisa Rodrigueza Zapatera u utrci s konzervativcima na vlasti.
No birači su tada uglavnom kaznili "nesnalaženje postojeće vlade" koja je uporno optuživala ETA-u za atentate, premda su sve indicije upućivale na radikalni islamistički pokret, iz straha da će ju birači kazniti zbog njezina upletanja u Iraku, kazao je.
"Činjenica da je žrtva gradski vijećnik iz redova socijalista mogla bi usto donijeti nekoliko glasova Socijalističkoj stranci (PSOE)", ocjenjuje Bouza.
Predsjednik instituta za istraživanje javnog mišljenja Sigma Dos, Carlos Malo de Molina misli da je teško odmah nakon događaja ocijeniti koliki će utjecaj na izbore imati ovo ubojstvo u kojemu je ustrijeljena 822. žrtva ETA u 40 godina atentata.
Ubojstvo bi, misli čelnik Sigme Dos, moglo "nanijeti štetu socijalističkoj vladi" na izborima 9. ožujka.
Neuspjeli pregovarački proces s ETA-om je najveći neuspjeh u proteklom mandatu Zapatera koji je pronalaženje rješenje za "baskijski sukob" putem pregovora postavio za "prioritet" svoje vlade.
"No s druge strane, žrtva je socijalist, a ljudi uglavnom glasuju za žrtvu", što ide na ruku Zapaterovoj stranci, dodao je.
"ETA se želi umiješati u izbore, ali to neće bitnije utjecati na rezultat", misli Gorka Landaburu, direktor časopisa Cambio 16 (lijevi centar) i stručnjak za baskijsko pitanje.
Prema njegovu sudu, "ljudi su već odlučili kome će dati glas" i atentat će samo potaknuti birače da izađu na birališta, a neće jače utjecati na konačni ishod izbora.