Otkako je jednomjesečno primirje stupilo na snagu 26. kolovoza, Izraelci i Palestinci napeto iščekuju hoće li se sukobi nastaviti kad prekid vatre istekne ovaj tjedan.
"Sasvim je jasno da Hamas nema interes u nastaviti sukob", rekao je Michael Herzog, savjetnik u izraelskom pregovaračkom timu.
Oni pogođeni nasiljem žele trajniji mir. U Izraelu, gdje je 70 ljudi poginulo u sukobima, građani žele biti sigurni da ih se više neće gađati raketama iz Pojasa Gaze.
U Gazi, gdje je poginulo više od 2100 ljudi, među njima mnogo civila, u ratu je uništeno 18 tisuća kuća, a 100 tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
'Napavši tri UN-ove škole u Gazi Izrael je počinio ratni zločin'
Zima se bliži, a materijali nužni za obnovu još ne dolaze u Gazu jer su na snazi mjere kojima se Izraelci žele osigurati da militanti ne koriste cement i metal za gradnju tunela i raketa. Kad se sve uzme u obzir, skupina stručnjaka koja je gostovala u programu izraelske televizije Channel 2 smatra da je malo vjerojatno da će se Hamas odlučiti za novi krug ratovanja. Viši dužnosnik Fataha, svjetovne palestinske frakcije Mahmuda Abasa, Hišam Abdul Razek slaže se s tim, ali upozorava da se bez prataćeg političkog i ekonomskog procesa mir neće dugo održati.
Opasnosti postoje. Primirje su prekršili palestinski militanti kad su 16. rujna ispalili jednu raketu na Izrael. Ali je Hamas priopćio da je brzo uhitio počinitelje. To je znak, kaže Herzog, da je Hamas ozbiljan u namjeri da sačuva primirje.
A ima takvu namjeru unatoč tome što nijedan njegov zahtjev nije ispunjen otkako je primirje stupilo na snagu. U to je uključeno potpuno ukidanje izraelskih i egipatskih ograničenja kretanja ljudi i roba u i izvan Gaze i otvaranje zračne i morske luke u toj obalnoj enklavi.
Izrael tvrdi da će to prihvatiti tek kad se Pojas Gaze potpuno demilitarizira. A to Hamasu i ostalim naoružanim formacijama u Gazi ne pada napamet.
Pregovore dodatno komplicira postojeće suparništvo Hamasa i Fataha. Dva najveća čimbenika u palestinskoj politici trebali su u ponedjeljak početi odvojene razgovore, također uz egipatsko posredništvo, kako ujedinili pozicije prema Izraelu.
Fatah i Hamas potpisali su u travnju sporazum o pomirenju i formirali vladu nacionalnog jedinstva u lipnju, čime bi trebao biti završen sedmogodišnji raskol između Pojasa Gaze i Zapadne obale.
Abas, međutim, optužuje Hamas da zadržava "vladu u sjeni" u Gazi i odbija se odreći kontrole nad tim područjem. Zbog toga Abas nije htio isplatiti plaće Hamasovim javnim službenicima u Gazi, uključujući i snage sigurnosti.
Ako ništa drugo, barem je u teoriji ostvaren napredak u procesu obnove u Gazi. Abasova Palestinska uprava i UN postigli su dogovor po kojem će nekoliko stotina palestinskih promatrača biti razmješteno na mjestima gradnje i u skladištima u Gazi kako bi zajamčili da materijal za gradnju ne završi u rukama militanata.
"Inicijalni dogovor postoji. Treba ga formalizirati na razgovorima u Kairu", rekao je Herzog za dpa. "Pitanje monitoringa u Gazi nije jednostavno. Uglavnom zato jer Hamas nevoljko surađuje. Draže im je surađivati s međunarodnim inspektorima nego s Palestincima sa Zapadne obale. Ne žele se odreći kontrole u Gazi", kaže Herzog.
Izgradnja sravnjenih zgrada i kuća i obnova oštećene infrastrukture koštat će najmanje četiri milijarde dolara, smatraju Palestinci. Egipat i Norveška zajedno će organizirati donatorsku konferenciju u Kairu listopadu 12. listopada.
Palestinsko izaslanstvo na pregovorima predvodit će dužnosnik Fataha Azam al-Ahmad i uključit će vođu Hamasa iz Kaira Musu Abu Marzuka i čelnika Islamskog džihada Halida al-Batša. Izraelsko bi trebao voditi savjetnik premijera Benjamina Netanyahua, Yitzhak Molcho, u njemu će biti i šef Shin Beta, izraelske unutarnje službe sigurnosti, Yoram Cohen. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook