Jedan potez olovke mogao bi otkriti puno više od kvalitete našeg rukopisa. Znanstvenici iz Portugala tvrde da suptilne promjene u brzini pisanja, organizaciji poteza i koordinaciji mogu pomoći u otkrivanju kognitivnog propadanja puno prije pojave ozbiljnih problema s pamćenjem.
Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, obuhvatilo je 58 korisnika domova za starije osobe u dobi od 62 do 99 godina. Prema znanstvenicima s portugalskog Sveučilišta Évora, kod 38 sudionika dijagnosticiran je neki oblik kognitivnog oštećenja, dok je preostalih 20 smatrano kognitivno zdravima.
Koristeći digitalne tablete i olovke, sudionici su rješavali nekoliko zadataka, uključujući crtanje linija i točaka, prepisivanje rečenica te zapisivanje rečenica prema diktatu. Autori studije su utvrdili da su upravo zadaci pisanja diktiranih rečenica pokazali najizraženije razlike, jer su zahtijevali istodobno slušanje, pamćenje, jezičnu obradu i motoričku kontrolu.
"Pisanje nije samo motorička aktivnost, nego i prozor u mozak", ističe kineziologinja Ana Rita Matias sa Sveučilišta u Évori za portal EurekAlert.
Sudionici s kognitivnim oštećenjem uglavnom su pisali sporije, koristili više poteza olovkom i stvarali manje poteze tijekom zadataka pisanja diktiranih rečenica. Portugalski znanstvenici smatraju da zahtjevni zadaci mogu preopteretiti moždane sustave odgovorne za planiranje i izvođenje koordiniranih pokreta.
"Zadaci koji zahtijevaju veću kognitivnu angažiranost pokazali su da se kognitivno propadanje odražava u učinkovitosti i povezanosti organizacije pokreta tijekom pisanja", pojašnjava Matias.
Pristupačan dijagnostički alat
Autori istraživanja naglasili su da su potrebna opsežnija istraživanja te istaknuli kako uporaba lijekova nije bila uključena u njihovu analizu. Ipak, smatraju da bi procjene rukopisa u budućnosti mogle postati pristupačan alat za procjenu kognitivnih sposobnosti u domovima za starije i svakodnevnoj zdravstvenoj skrbi, bez potrebe za skupim bolničkim uređajima ili snimanjima.
"Dugoročni cilj je razviti alat koji je jednostavan za primjenu, vremenski učinkovit i financijski pristupačan te omogućuje uključivanje u svakodnevnu zdravstvenu praksu bez potrebe za specijaliziranom ili skupom opremom", kaže Matias.