Globalno zatopljenje sada se i službeno smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država, izvijestio je američki javni radio NPR. Po prvi puta, planeri Pentagona će u 2010. uključiti klimatske promjene među sigurnosne prijetnje identificirane u kongresnom izvješću ‘Četvorogodišnji obrambeni pregled’, u kojem se navode prioriteti Pentagona. Uvrštenje klimatskih promjena među prioritete, uslijedilo je nakon što je u listopadu osnovan novi Centar za istraživanja klimatskih promjena, pri Središnjoj obavještajnoj agenciji - CIA. Prognoze nas uvjeravaju da će vremenske nepogode u budućnosti dobiti na intenzitetu, a možda i na učestalosti, kazala je Amanda Dory, zamjenica pomoćnika ministra obrane za strategiju.
Žele biti spremni
Nova pozornost koju američki sigurnosni dužnosnici posvećuju brizi oko klime ne znači da su Pentagon i CIA zauzeli strane u raspravi oko valjanosti podataka o globalnom zatopljenju. Kao i kod nuklearnog terorizma, smrtonosnih pandemija ili biološkog ratovanja, to samo znači da oni žele biti pripravni. ‘Ja uvijek gledam najgori scenarij. Bilo da je riječ o globalnom zatopljenju ili izgledima da država A okupira državu B, ja samo procjenjujem da je najvjerojatniji ishod onaj koji je i najgori’, kazao je za NPR jedan obavještajni dužnosnik koji prati klimatske promjene. Vojni dužnosnici, navikli izrađivati detaljne planove za široki spektar slučajnosti, istoga su stajališta.
Zabrinjava topljenje Himalaja
‘Amerikanci očekuju da vojska ima plan za najgore’, izjavio je viceadmiral Lee Gunn, mornarički veteran s 35-godišnjim stažom, koji je sada predsjednik Projekta američke sigurnosti. ‘To je vrst razmišljanja koja je, po meni, uvjerila većinu vojnih čelnika da su klimatske promjene stvarna prijetnja, te da vojska igra važnu ulogu u sučeljavanju s njima’, istakao je viceadmiral Gunn. Među scenarijima koji zabrinjavaju sigurnosne planere je topljenje ledene mase planinskog masiva Himalaja. Prema toj teoriji, rijeke koje hrane himalajski ledenjaci, prvo bi poplavile nizinska područja a potom bi presušile, s nestankom tih ledenjaka. To bi ugrozilo desetine milijuna ljudi u nizinama Bangladeša, izazvalo masovne migracije, a zatim i ratove, procjenjuju vojni stručnjaci iz SAD-a i s indijskog potkontinenta.
>> Policija uhitila 17 osoba u najnovijim prosvjedima u Kopenhagenu
Autori ‘Četvorogodišnjeg obrambenog pregleda’ dobili su uputstva Kongresa da prihvate procjene Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), međunarodnog tijela koje su osnovali UN i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), kako bi prikupljalo i izvještavalo o globalnim klimatskim podacima. (Hina)