Taj bi broj do 2050. mogao porasti na 9,4 milijarde, kako navodi Ured za demografska istraživanja. Ta se procjena podudara s podatcima koje je nedavno objavio UN, a govore o 9,1 milijardu stanovnika.
Između 2009. i 2050. gotovo sav demografski rast odnosit će se na nerazvijene zemlje, u kojima će se pojačati javnozdravstvena skrb i pasti stopa smrtnosti, kaže se u izvješću. Najveći rast očekuje se u Aziji do sredine stoljeća, do kada će se broj stanovnika, unatoč padu nataliteta u nekim zemljama, poput Japana, sa sadašnje 4 milijarde povećati za 1,3 milijarde.
U Europi će pasti broj stanovnika zbog niske stope nataliteta
Afrika, koja ima najveći natalitet i najviši postotak demografskog rasta, mogla bi do 2050. gotovo udvostručiti broj stanovnika koji je sada 1 milijardu. Stanovništvo Latinske Amerike i Kariba umjereno će porasti za 25 posto, pa će do 2050. taj dio svijeta imati 724 milijuna duša.
Sjedinjene Države će, uvelike zahvaljujući useljavanju, sa 307 milijuna porasti na 439 do istog razdoblja. Zbog niske stope nataliteta broj stanovnika u Europi će pasti sa 738 milijuna na 702 milijuna, unatoč daljnjem useljavanju, piše u tom izvješću.