Forenzičari su u četvrtak počeli iskapanja na lokaciji na sjeveru Kosova, tražeći masovnu grobnicu koja bi mogla sadržavati posmrtne ostatke dvadesetak žrtava koji se vode kao nestali od rata 1990-ih, objavio je premijer Kosova Albin Kurti.
Oko 13.000 ljudi, uključujući 11.000 kosovskih Albanaca, uglavnom civila, ubijeno je od 1998. do 1999. tijekom rata na Kosovu između srpskih snaga i kosovskih Albanaca.
Gotovo 1600 osoba još se smatra nestalima.
"Iskapanje masovne grobnice" počelo je u selu Kaludri u općini Zubin Potok na sjeveru Kosova, rekao je premijer Kurti.
Vlasti se nadaju da će ondje pronaći "posmrtne ostatke skupine od 23 intelektualca iz Mitrovice, liječnika, profesora i aktivista za ljudska prava, koji su oteti i koji se od 19. travnja 1999. godine vode kao nestali", objavio je Kurti na X-u.
Ove pretrage lokacije dolaze tri dana nakon uhićenja dvojice Srba iz Zubinog Potoka, prema navodima tužiteljstva.
Vlasti su početkom tjedna također naznačile da su na mjestu događaja pronađeni ljudski ostaci, bez otkrivanja detalja.
Tužitelj Blerim Isufaj rekao je medijima tijekom posjeta lokaciji u četvrtak da je u ovoj fazi iskapanja još prerano govoriti o rezultatima.
"Identifikacija zahtijeva vrijeme i pridržavanje strogih postupaka za pronalaženje i potom identifikaciju svakog tijela DNK analizom", rekao je Isufaj.
Gotovo tri desetljeća nakon rata zategnuti odnosi između Kosova i Srbije, koja nikad nije priznala neovisnost koju je 2008. godine proglasila njezina bivša pokrajina, također utječu na proces potrage za nestalim osobama.
Međutim, zajednička komisija sastavljena od kosovskih i srpskih stručnjaka sastala se prvi put u siječnju u Bruxellesu, više od dvije godine nakon najave njezina osnivanja.
Ova komisija trebala bi pokrenuti suradnju između Beograda i Prištine na lociranju mjesta s masovnim grobnicama.
Među nestalima se 1100 žrtava odnosi na kosovske Albance, a oko 500 njih su Srbi, Romi ili pripadnici drugih manjina.