Broj žrtava za dvije je veći nego što se dosad smatralo, navedeno je u rezultatima istraživanja što ga je Spomeničko područje Berlinski zid provelo u suradnji s Centrom za povijesna istraživanja iz Potsdama.
U sklopu istraživanja provjereni su navodi o ukupno 374 slučaja, izjavio je voditelj projekta Hans-Hermann Hertle u Potsdamu. Unatoč intenzivnom traganju, 15 slučajeva nije moglo biti rasvijetljeno, a daljnjih 16 slučajeva još se obrađuje.
U Njemačkoj se već godinama vodi polemika u javnosti o broju žrtava na Berlinskom zidu.
Središnji ured za dokaze i dokumentaciju zločina DDR-a već je ranije bio objavio svoje podatke, ali broj žrtava u njima bio je premali jer su bili obuhvaćeni samo smrtni slučajevi izazvani utjecajem drugih, izjavio je Hertje. To istraživanje nije uzimalo u obzir utopljenike, iako je gotovo polovica pokušaja bijega u Zapadni Berlin izvedena vodenim putem.
Nasuprot tome, jedna druga ustanova, "Radna zajednica 13. kolovoza", navodila je brojke koje je Centar za povijesna istraživanja ocijenio previsokima.
Najveći broj žrtava, njih 98, bili su izbjeglice iz DDR-a. Međutim, na zidu je poginulo i 30 osoba koje nisu bježale preko granice nego su stradale iz drugih razloga. Primjerice, život su izgubila i osmorica istočnonjemačkih vojnika na dužnosti, koje su ubili dezerteri, njihovi kolege, izbjeglice, a poznat je i jedan slučaj kad je vojnika DDR-a ubio zapadnoberlinski policajac.
Najveći broj žrtava bili su muškarci u dobi između 16 i 30 godina.