Dio bosanskohercegovačkih, odnosno bošnjačkih dužnosnika, protivi se početku izgradnje tog mosta jer se, po njihovu tumačenju, mostom ugrožavaju teritorijalne vode BiH u Neumskom zaljevu.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je priopćio da je početak izgradnje mosta jednostrana odluka Republike Hrvatske i da ne pridonosi dobrim odnosima između BiH i Hrvatske.
Odbacujući takve primjedbe Obradović kaže da su stručnjaci za pomorstvo i veze iz Hrvatske i BiH usuglasili tehničke uvjete
izgradnje mosta za Pelješac (visina i razmak između potpornih stupova) kako bi se osigurao neškodljiv pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru.
Obradović je također rekao da su još 1999. godine državna
povjerenstva BiH i Hrvatske "odredila morsku granicu temeljem sporazuma Tuđman -Izetbegović" i da je taj dogovor o granici na moru uvršten kao poseban prilog sporazumu Tuđman-Izetbegović.
Po Obradovićevim riječima taj dogovor o granici na moru postignut je na temelju prijedloga Hidrografskog instituta iz Splita s kojim su se suglasili i predstavnici BiH i predstavnici Hrvatske.
"Ta (dogovorena) granica na moru koju je predložio Hidrografski institut iz Splita u biti je granica budućeg teritorijalnog mora BiH", dodao je Obradović.
Po njegovim riječima, glavni je problem u tome što se u BiH
politizira izgradnja mosta kopno-Pelješac te zbog toga u Vijeću ministara BiH nije postignut konsenzus o tom mostu.
Sporazum Tuđman- Izetbegović nikad nije ratificiran u BiH i
bosanskohercegovačka strana traži izmjenu granične crte na području Neumskog zaljeva.