Sve je izvjesnije da će Unija morati mijenjati politiku stroge štednje želi li izbjeći toliki trošak. Ne dokazuje to samo primjer Grčke. I nove vlasti u Francuskoj poručuju da europski fiskalni pakt neće ratificirati bez dogovora o poticanju rasta.
Europske političke vode ponovno su uzburkane. Izbori u Grčkoj i Francuskoj jasno su pokazali da je građanima dosta stalnih odricanja. "Francuzi se potpuno slažu s idejom proračunske discipline, ali čovjek treba dvije noge da bi hodao. Jedna noga je štednja, a druga rast", kaže Laurent Fabius, francuski ministar vanjskih poslova.
Francuska poručuje da već dogovoreni europski fiskalni pakt neće ratificirati sve dok se ne dogovore mjere za poticanje rasta. "Ljudi možda misle da je samo štednja odgovorna politika. Isto su mislili i između dva svjetska rata i dobili fašizam", smatra Costas Lapavitsas, ekonomski analitičar.
Europska politika možda se i promijeni, no ostaje nejasno hoće li je podržati i nezadovoljni Grci. "Mi u MMF-u moramo tehnički biti spremni za sve opcije, jer je to naš posao. Ne smatram da je izlazak Grčke iz eurozone poželjno rješenje, samo kažem da je to jedna od niza opcija koja se mora uzeti u obzir", pragmatično kaže Christine Lagarde, šefica MMF-a.
Isto razmišljaju i Britanci. I oni razmatraju scenarij za grčko napuštanje eurozone. Otočna država nije u sustavu zajedničke valute, ali se situacija iz eurozone itekako preslikava na njezino gospodarstvo. "Ne znamo kada će se olujni oblaci razići. Vjerujemo u oporavak rasta i pad inflacije. Nema sumnje da ćemo do tada biti na udaru vjetrova iz neočekivanih smjerova", ističe Mervyn King, guverner Banke Engleske.
Izađe li Grčka iz eurozone, Europska unija bi se mogla suočiti s troškovima i do stotinu milijardi eura.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.