Na račun Bijele kuće i američkog predsjednika Donalda Trumpa pristižu brojne kritike. Neke od njih odnose se i na uključivanje na popis uzajamnih carina i otoka Heard te McDonaldovih otoka.
Naime, carina od 10 posto uvedena je za te subantarktičke otoke u Indijskom oceanu, koje naseljavaju tuljani, ptice i pingvini. Riječ je o australskom teritoriju u južnom dijelu Indijskog oceana, na oko dvije trećine puta od Madagaskara do Antarktike.
Odluku SAD-a branio je američki ministar trgovine Howard Lutnick.
Carine na Heardove i McDonaldove otoke uvedene su da bi se zatvorile apsurdne rupe u sustavu i spriječilo druge zemlje da robu šalju preko tih otoka kako bi stigla do SAD-a, kazao je Lutnick za CBS.
Prema podacima Svjetske banke, Europska unija već primjenjuje carine prema tim otocima, koji su proteklih godina u SAD izvozili male količine proizvoda. No 2022. SAD je iz tog teritorija uvezao robe u vrijednosti 1,4 milijuna dolara, gotovo isključivo u kategoriji "strojevi i električna oprema", bez preciznih specifikacija.
"Ako nešto ostavite izvan popisa, zemlje koje pokušavaju iskorištavati sustav preko takvih teritorija koriste ih kao prečace do nas. Predsjednik to zna, umoran je od toga i odlučan je da to zaustavi", kazao je Lutnick.
Carine se često uvode automatizmom na temelju klasifikacije zemlje ili carinske regije, bez obzira na to ima li ona fizički stanovništvo ili aktivnu trgovinsku razmjenu. Ako SAD uvodi univerzalne carine prema svim stranim teritorijima, onda se izbjegava izuzimanje manjih entiteta. Iako teritorij nema stanovnike, njime upravlja Australija, a sam teritorij ima ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ).
Dodatno, regije bez carinskih barijera mogu u budućnosti postati uporište za offshore proizvodnju. Neka firma može registrirati skladište i "tehnički" od tamo izvoziti robu kako bi izbjegla carine iz Australije ili Azije.