Jedan Iranac, koji je proglasio štrajk glađu, skinuo se do struka i zašio si usne te sjeo isped kordona makedonske interventne policije.
Na pitanje Reutersovog reportera gdje želi ići, 34-godišnji Hamid je rekao: "U bilo koju slobodnu zemlju u svijetu. Ne mogu se vratiti natrag. Objesit će me."
Stotine tisuća migranata, od kojih su mnogi Sirijci koji bježe od rata, krenuli su preko Turske u Grčku i zatima dalje na Zapad, većinom u Njemačku i Švedsku.
Međutim, prošli je tjedan Slovenija priopćila da će dopustiti prolaz samo onima koji bježe pred sukobima u Siriji, Iraku i Afganistanu, a da će svi ostali ekonomski migranti biti vraćeni.
Slovence strah od izbjeglica, skoro 80 posto za postavljanje žice
Nakon Slovenije, isto su priopćile Hrvatska, Srbija i Makedonija tako da sve više raste broj ljudi koji su ostali blokirani na granicama Balkana dok se zima približava.
Skupine za ljudska prava izražavaju zabrinutost zbog takvog pristupa i upozoravaju da se azil ne odobrava na temelju nacionalnosti.
"Proglasiti cijelu naciju ekonomskim migrantima nije načelo priznato međunarodnim pravom", izjavio je Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila sa sjedištem u Beogradu. "Riskiramo kršenje ljudskih prava i zakona o azilu", kazao je on za srbijansku televiziju.
Vulin: Srbija zabrinuta zbog stanja na grčko-makedonskoj granici
Srbijanski dužnosnici izrazili su u ponedjeljak zabrinutost zbog stanja na makedonsko-grčkoj granici, dok se istodobno u srbijanskoj javnosti otvorilo pitanje o tome krši li Srbija zakon o azilu ne puštajući ekonomske migrante.
Srbijanski ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu skrb Aleksandar Vulin drži da je situacija na grčko-makedonskoj granici zbog sve većeg priliva ekonomskih migranata zabrinjavajuća, ali ističe da Srbija ostaje pri stajalištu usuglašenom među državama u regiji.
“Ne možemo pomoći, volio bih da možemo. Stajalište Srbije je vrlo jasno. Mi ćemo se ponašati kako se ponašaju sve ostale zemlje na ovoj ruti”, rekao je Vulin, naglašavajući kako je Srbija, otkad su Hrvatska i Slovenija zabranile ulazak određenim kategorijama migranata, morala učiniti jedinu moguću stvar - zaštititi sebe i svoj prostor.
Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović ustvrdio je, međutim, kako je Srbija u teškoj poziciji jer riskira da, kršeći zakon o azilu, ugrozi ljudska prava.
Đurović je za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao kako ”nije načelo koje postoji u međunarodnom pravu” da se cijelu naciju odredi kao ekonomske izbjeglice.
“Riskiramo ući u kršenje ljudskih prava i kršimo zakon o azilu. Mislim da ne smijemo primijeniti silu prema tim ljudima... Ako se suoče s otporom, pokušat će proći alternativnim putevima, potaknut će se krijumčarenje, povećavati cijene.. Mislim da ovo neće zaustaviti ljude da odu na Zapad”, naglasio je Đurović, koji je prethodnih mjeseci vrlo aktivan u rješavanju problema migrantske krize.
Ministar Vulin ne dijeli Đurovićevo mišljenje i tvrdi kako odluka da ekonomski migranti ne mogu nastaviti putovanje u Srbiji ne ugrožava ničija prava.
“Ovo ni na koji način ne krši bilo čija ljudska prava, jer onaj tko zatraži azil, bez obzira odakle i zašto je došao ima pravo na azilnu proceduru. Migrant ima pravo zatražiti azil, bez obzira na to dolazi li iz ratnih područja ili iz ekonomskih razloga”, rekao je Vulin novinarima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook