"Da bi jedna zemlja postala dijelom NATO-a, nije dovoljno tek da njezino trenutačno političko vodstvo možda bude naklonjeno takvoj politici, već stanovništvo snažno mora podupirati ulazak u NATO", izjavila je Merkel u govoru pred visokim njemačkim vojnim dužnosnicima.
I Ukrajina i Gruzija sudjeluju u NATO-ovom Programu intenzivnog dijaloga i na summitu saveza u travnju u Bukureštu trebale bi potvrditi kandidaturu za članstvo, iako im izgledi da budu pozvane službeno istaknuti kandidaturu izgledaju slabi, smatraju analitičari.
Transatlantski savez je stup njemačke sigurnosne i vanjske politike, ali se mora udaljiti od isključivo vojnog razmišljanja, rekla je Merkel zapovjednicima njemačke vojske.
"Zemlje koje su i same suočene s unutarnjim ili regionalnim sukobima ne mogu, po mojem mišljenju, biti članice NATO-a", kazala je njemačka kancelarka.
"Naš savez za cilj ima braniti sigurnost. To nije savez u kojem jedna ili više zemalja članica mogu imati problema s vlastitom sigurnošću", naglasila je Merkel, aludirajući na Gruziju, iako je nije imenovala, zbog unutarnjih problema s Osetijom i Južnom Abhazijom. Ukrajina je, pak, već dugo u stanju latentne napetosti u odnosima s rusijom zbog neplaćanja računa za plin.
Merkel je u subotu u Moskvi razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je ponovio protivljenje Rusije širenju NATO-a na istok, optuživši Sjevernoatlantski savez da želi zamijeniti Ujedinjene narode.
"Ako golema većina ukrajinskog i gruzijskog stanovništva ne želi da njihove zemlje uđu u NATO i ako se te zemlje u taj savez uvlači na silu, onda mi ne možemo kazati da je to potvrda demokracije", rekao je tad Putin, dodavši kako bi Rusija "nedvojbeno podržala izbor naroda, ako je nešto doista izbor naroda, a ne političkog vodstva".