U upozorenju State Departmenta ne savjetuje se izbjegavanje putovanja u Meksiko u cjelini ili u neki određeni dio zemlje, već se Amerikacima preporuča da izbjegavaju područja poznata po prostituciji i prodaji droge. Isto tako, u upozorenju, objavljenom u petak, navodi se da je posebno zabrinjavajući kriminal duž meksičko-američke granice, gdje se u sukobima između policije, vojske i narko-kartela koriste automatske puške i ručne bombe.
Za razliku od ograničenog upozorenja State Departmenta, američki tisak izvješćuje o dramatičnom stanju u Meksiku, uspoređujući razinu nasilja s onom u Afganistanu, a borbu meksičke države s moćnim narko-kartelima s borbom za opstanak koju Pakistan vodi s islamskim radikalima.
Tako The Washington Post navodi da je u narko-ratu u Meksiku 2008. ubijeno više od 6.000 ljudi, dok je u Afganistanu 2008. ubijeno 8.600 ljudi, prema podacima UN-a. Meksička vojska u najugroženija je područja razmijestila 45.000 vojnika, dok je u Afganistanu razmješteno 38.000 američkih vojnika, navodi Post.
Nesmiljeno nasilje nastavljeno je i u 2009. godini, s više od 650 mrtvih, većinom u pograničnim gradovima Ciudad Juarezu i Tijuani. U Ciudad Juarezu, pomoćnik načelnika policije dočekan je u zasjedi i ubijen s još tri policijska časnika. The Wall Street Journal u subotu, pod naslovom 'Pogibeljna država Meksiko' izvješćuje iz Monterreya o tome kako 'Meksiko vodi bitku na život i smrt s najmoćnijim narko-kartelima na svijetu', kao što se Pakistan bori protiv islamskih radikala.
>> VIDEO: U narko obračunu ubijena djeca
WSJ ističe kako je 6.000 ubijenih u 2008. dvostruko više nego godinu ranije, te da su deseci nađeni odrubljenih glava, što podsjeća na taktiku zastrašivanja islamskih radikala. U sve više dijelova zemlje narko-bande sada iznuđuju poduzeća, uspostavljaju usporedni sustav ubiranja poreza koji prijeti vladinom poreznom monopolu, piše WSJ.
Mi smo u ratu. Bande su preuzele granicu, naše autoceste i naše policajce. A sada s ovim prosvjedima, pokušavaju preuzeti i naše gradove. List izvješćuje o nasilnim prosvjedima u Monterreyu i još pet drugih gradova, na kojima se traži da se meksička vojska povuče iz rata s narko-kartelima.
'Mi smo u ratu. Bande su preuzele granicu, naše autoceste i naše policajce. A sada s ovim prosvjedima, pokušavaju preuzeti i naše gradove', kazao je za WSJ Aldo Fasci, načelnik policije u saveznoj državi Nuevo Loen, čiji je Monterrey glavni grad. Meksički dužnosnici procijenuju da su godišnji prihodi od trgovine drogom najmanje 10 milijardi dolara, dok je državni proračun za snage reda, osim vojske, 1,2 milijarde dolara, pa plaće policajaca od oko 450 dolara (2650 kn) pogoduju korupciji.
Ne čudi da veliki karteli, kao što su Zeta i Sinaloa, imaju prave privatne vojske s po 10.000 pripadnika, uključujući i bivše vojne specijalce, ističe WSJ. Meksički karteli šire pipke i preko granice. Američko ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo da meksičke bande, 'koje su najveća prijetnja organiziranog kriminala SAD-u', operiraju u najmanje 230 gradova i naselja.
Bivši najviši američki dužnosnik za borbu protiv droge, Barry McCaffrey ocijenio je da je Meksiko u opasnosti postati 'narko država' za pet godina, ako se stvari ne poprave. Dosadašnji direktor CIA-e Michael Hayden, svrstao je Meksiko zajedno s Iranom među najveće izazove za predsjednika Baracka Obamu.
Država pod utjecajem mafije
Drugi američki analitičari kažu kako Meksiko kao država nije u opasnosti od kolapsa, već je vjerojatnije da postane poput Rusije, države koja je snažno pod utjecajem mafije. Mogući kolaps ili ozbiljno destabiliziranje 100 milijunske države, s kojom dijeli dugu južnu granicu i koja joj je drugi najveći vanjskotrgovinski partner, izaziva ozbiljnu zabrinutost u SAD-u.
Meksički akademik Edgardo Buscaglia, procjenjuje da u oko 200 okruga u Meksiku, ili na osam posto teritorija zemlje, narko-karteli iza pozornice imaju više utjecaja nego država.
Dužnosnici u Meksiko Cityju i u Washingtonu također upozoravaju da se rast nasilja događa i zbog toga što je nakon deseljeća suučesništva ili ignoriranja problema, meksička vlada konačno udarila na kartele i prislila ih da uzvrate ili se bore međusobno za teritorij. Predsjednik Calderon u četvrtak je branio odluku o angažiranju vojske u borbi s narko-kartelima, obećavši da će vojska nastaviti ophodnje gradovima dok slabe i često korumpirane policijske snage ne prođu ponovnu obuku i ojačaju.
Calderon je u govoru povodom obljetnice osnivanja nacionalne vojske sugerirao da šefovi narko-kartela plaćaju prosvjednike koji su izašli na ulice tražeći povlačenje vojske iz desetak gradova, gdje vojnici postavljaju cestovne blokade, pretražuju kuće i vrše česta uhićenja. Vojska će ostati na ulicama sve dok vlada ne bude nadzirala najnasilnije dijelove zemlje a civilne vlasti budu potpuno sposobne 'suprotstaviti se ovome zlu'. Tek tada će vojska dovršiti svoju misiju, rekao je Calderon.