Dvije afričke zemlje objavile su da će zabraniti ulazak američkim državljanima kao odgovor na odluku Donalda Trumpa da njihovim građanima zabrani ulazak u Sjedinjene Američke Države.
Najave, koje su u utorak u odvojenim priopćenjima objavili ministri vanjskih poslova Malija i Burkine Faso, predstavljaju najnoviji zaokret u zahladnjelim odnosima između vojnih vlasti u zapadnoj Africi i SAD-a.
Trump je 16. prosinca proširio ranija ograničenja putovanja na još 20 zemalja, među kojima su i Mali, Burkina Faso i Niger. Te države vode vojne hunte, a nedavno su formirale zasebno udruženje izvan regionalnog bloka Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS).
"Sukladno načelu reciprociteta, Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje obavještava nacionalnu i međunarodnu javnost da će, s trenutačnim učinkom, Vlada Republike Mali na državljane SAD-a primjenjivati iste uvjete i zahtjeve kakvi su nametnuti građanima Malija", priopćilo je malijsko ministarstvo vanjskih poslova.
U drugom priopćenju, koje je potpisao ministar vanjskih poslova Burkine Faso Karamoko Jean-Marie Traoré, navedeni su slični razlozi za zabranu ulaska američkim državljanima u tu zemlju.
Bijela kuća kao jedan od razloga za uvođenje zabrane putovanja navela je kontinuirane napade naoružanih skupina.
Proširena zabrana koju je uveo SAD predstavlja zaoštravanje Trumpova obračuna u razdoblju nakon pucnjave u Washingtonu 26. studenoga u kojoj su ubijena dva pripadnika Nacionalne garde. Trumpova administracija istaknula je taj slučaj kao opravdanje za dodatno pooštravanje kontrole imigracije, piše Guardian.
Najavljujući zabranu ranije ovog mjeseca, koja je obuhvatila i Mali i Burkinu Faso, dužnosnici su poručili da su ograničenja "nužna kako bi se spriječio ulazak stranih državljana o kojima Sjedinjene Države nemaju dovoljno informacija da bi mogle procijeniti rizike koje predstavljaju. Dužnost je predsjednika poduzeti mjere kako bi se osiguralo da oni koji žele ući u našu zemlju ne ugroze američki narod."
Mali i Burkina Faso već se dulje vrijeme bore s obuzdavanjem naoružanih skupina koje su se brzo proširile na teritoriju obiju zemalja. Vojne hunte obećale su odlučnu borbu protiv tih skupina nakon što su svrgnule civilne vlade, opravdavajući preuzimanje vlasti sigurnosnom nestabilnošću koja je zahvatila velik dio regije.