"Želja članica EU-a je otvoriti dijalog s obje strane, čuti njihova stajališta i svakako zadržati osnovni konsenzus koji EU ima po pitanju bliskoistočnog mirovnog procesa, a to je da se zadrži fokus na rješenju dviju država i na dijalogu dviju strana. Samo izravni dogovor između Izraelaca i Palestinaca je održiv", rekla je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, na radnom ručku se pridružio predsjednik palestinske samouprave Mahmud Abas, a u sličnom formatu je u prosincu primljen izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Napetosti nakon američkog priznanja Jeruzalema
Američko priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izreala izazvalo je velike napetosti na Bliskom istoku. Na to su palestinski čelnici odgovorili pozivom Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji (PLO) da suspendira priznanje Izraela dok ta država ne prizna palestinsku državu, odustane od aneksije istočnog Jerzulema i zaustavi naseljavanje područja.
"Poruka predsjedniku Abasu bit će, kolikogod to sada izgledalo teško, da se treba vratiti dijalogu, a na Europskoj uniji da pridonosi takvoj mogućnosti, da se na političkom horizontu zadrži ta mogućnost, koja je zapravo preduvjet dugoročnog rješenja. Sigurno je i da se bez velike uloge Sjedinjenih Država ne može postići taj veliki dogovor", rekla je ministrica Pejčinović Burić.
"Mi Europsku uniju smatramo istinskim partnerom i prijateljem i stoga pozivamo države članice da brzo priznaju palestinsku državu", izjavio je Abas po dolasku na sastanak s europskim ministrima.
Po njemu, nema proturječja između priznanja neovisnosti i ponovnog otvaranja pregovora.
Na upit kakav je hrvatski stav u pitanju priznanja palestinske države, ministrica je rekla da je priznavanje država nacionalni prerogativ, da EU kao takva o tome ne raspravlja i da će se Hrvatska o tome izjasniti kada i ako se o tome otvori rasprava u zemlji.
"Svaka zemlja ima svoju nacionalnu proceduru priznavanja drugih država. Kada se i ako se takva procedura pokrene onda ćemo u Hrvatskoj imati raspravu, ali to u ovom trenutku još ne postoji", rekla je ministrica.
Na upit postoji li navodna francuska inicijativa prema kojoj bi neke manje članice EU-a priznale Palestinu prije nego što to učini Pariz, ministrica je rekla da oni Hrvatskoj s time nisu pristupili.
Nezavisnost priznalo devet članica EU-a
"Francuska spada u one države koje su vrlo glasne u pogledu priznavanja i u tom kontkestu oni naravno rade razne aktivnosti za koje misle da mogu tome pridonijeti, ali Hrvatskoj nisu pristupili", rekla je.
Do sada je palestinsku neovisnost priznalo devet država članica EU-a, ali na razini EU-a i dalje je jedini konsenzus da se dvije strane trebaju dogovoriti o međusobnom priznanju dviju država koje bi mirno koegzistirale. Od tih devet država jedino je Švedska priznala Palestinu za vrijeme dok je bila članica EU-a, a ostalih osam je to učinilo prije nego što su postale članicama EU-a. Riječ je o Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Malti i Cipru. (Hina)