Zbog promjena poslovnika parlamenta oporba je najavila prosvjede. Konzervativan vlada premijera Viktora Orbana je u petak potvrdila sporni zakon o središnjoj banci, jako kritiziran u inozemstvu. Zakon povećava utjecaj konzervativne vlade premijera Viktora Orbana na tu instituciju koja bi trebala biti neovisna.
Zakon je usvojen unatoč kritikama Europske unije, Europske središnje banke (ECB) i MMF-a, koji su zbog toga prekinuli pregovore s Orbanom o novoj financijskoj pomoći od 15 do 20 milijardi eura. Zakonom o reformi Narodne banke, guverner Narodne banke ostaje bez prava izbora svojih zamjenika, čiji se broj povećava s dva na tri, i koje će ubuduće imenovati predsjednik vlade. Monetarno vijeće banke, koje odlučuje o politici kamatnih stopa, povećat će se sa sedam na devet članova. Dvoje novih vanjskih članova, kao i drugih četvero, imenovat će parlament, dakle Fidesz.
Potvrđen je i restriktivni zakon o religijama, koji priznaje samo 14 vjerskih zajednica, umjesto ranijih 300. Službeno priznanje otvara za tih 14 vjerskih zajednica pravo na državne subvencije. Stranka Fidesz mađarskog premijera usvojila je u parlamentu i promjenu Ustava koji retroaktivno Socijalističku stranku MSZP proglašava odgovornom za zločine koje je počinila bivša komunistička stranka iz koje je nastala.
Od 1. siječnja 2012. kada na snagu stupi novi Ustav, kao legalni nasljednik, MSZP (Socijalistička stranka), pobjednica na tri demokratska izbora 1994. 2002. i 2006. će kao legalna nasljednica biti kriva za zločine bivšeg komunističkog režima, prema ustavnom zakonu usvojenom dvotrećinskom većinom Fidesza u parlamentu. Zakonom će se mirovine nekolicine preživjelih bivših komunističkih čelnika smanjiti, ili čak i potpuno ukinuti.
Sastavljen je i dug popis zločina komunističkog režima: poništenje mlade mađarske demokracije na kraju Drugog svjetskog rata uz sovjetsku podršku, ubojstava građana, zaduživanje nacije, prisilni rad i mučenja, diskriminacija na temelju porijekla, političkih uvjerenja i špijuniranja. MSZP i njezina prethodnica Komunistička stranka (Mađarska Socijalistička radnička stranka - MSZMP) se također smatraju odgovornima za neuspjeh pobune 1956. i užas koje uslijedio. Socijalistička stranka je nazvana 'zločinačkom organizacijom'.
Ironično, nekoliko bivših članova Komunističke stranke su danas članovi Fidesza, posebice dva bivša člana Centralnog komiteta Komunsitičke stranke, Matyas Szuros i Imre Pozsgay, koji su u petak bili počasni gosti Fidesza u parlamentu. U parlamentu je također usvojena promjena pravila parlamentarne rasprave, kojom se relativizira uloga oporbe, pa će većina Viktora Orbana moći promijeniti dnevni red i tako provesti zakone tijekom dva dana, ili jednog dana bez prave rasprave.
Stranke demokratske oprobe Socijalisti (MSZO), LMP (lijevo orijentirani zeleni) i DK (nova stranka bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsanyja) izašle su iz parlameta tijekom glasovanja i najavile su da će se njihove aktivnosti u 2012. voditi na ulicama Budimpešte. Glasnogovornik DK je rekao novinarima da će 'središte političkog života biti na ulicama umjesto u parlamentu, jer vlada neprestano daje loše odgovore na probleme u zemlji'.
Bruxelles će procijeniti učinke izmjena mađarskog ustava
Europska komisija je oprezno reagirala na ustavne reforme koje je u petak usvojio mađarski parlament unatoč upozorenjima predsjednika Jose Manuela Barrosa i navela da će procijeniti njihov pravni domet. 'Procijenit ćemo pravni domet novog mađarskog zakonodavstva', objasnio je glasnogovornik Europske komisije.
On je precizirao da Komisija nije predvidjela objavu priopćenja o tom pitanju. Europska komisija je zbog blagdana od 23. prosinca do siječnja prekinula s radom. Glasnogovornik Europske komisije, koje je upozorio vladu premijera Viktora Orbana protiv najspornijih reformi, posebice one o središnjoj banci, ponovio je posljednjih dana svoju zabrinutost mađarskim vlastima i tada je istaknuo da je 'Europska komisija spremna pomoći Mađarskoj da se uskladi s europskim pravom'.
Neovisnost središnje banke je jedan od kriterija za ulazak u eurozonu, kojoj se zemlja namjerava priključiti, a reforma usvojena u petak povećava utjecaj mađarske vlade na tu instituciju. Prije desetak dana predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je u oštrom pismu tražio od Orbana da povuče svoje sporne reforme o središnjoj banci.
Status središnje banke nije jedini kamen spoticanja između Budimpešte i Buxellesa. Europska komisija je izrazila svoje zabrinutosti u vezi neovisnosti pravosuđa i promjene ustava koja predviđa da svaki važna promjena u vezi fiskalnih pitanja zemlje, treba biti usvojena dvotrećinskom većinom. (Hina)