"Ono što trenutno prolazimo može se opisati kao moždana smrt NATO-a", kazao je Macron i uoči summita NATO-a u prosincu u Londonu ponovo pozvao na snaženje obrambenih kapaciteta Europe.
"Više ne postoji nikakva koordinacija u donošenju strateških odluka između SAD-a i saveznika u NATO-u i trenutno prisustvujemo agresiji partnerske Turske u zoni u kojoj su, bez koordinacije, naši interesi na kocki", upozorio je Macron u intervjuu za Economist.
"To što se događa je golemi problem za NATO", poručio je francuski predsjednik.
U tim okolnostima, šef francuske države se zapitao kakva je budućnost članka 5. Sjeveroatlantskog saveza koji predviđa vojnu solidarnost između članica Saveza u slučaju da jedna bude napadnuta.
"Angažirali smo se u borbi protiv Islamske države. Paradoksalno je što američka odluka i turska ofenziva u oba slučaja imaju isti ishod: žrtvovanje naših partnera na terenu koji su se borili protiv IS-a - Sirijskih demokratskih snaga (SDF)", kazao je Macron.
Stoga Macron smatra da Europa, s jedne strane, mora osnažiti svoje vojne kapacitete i na vojnom planu steći stratešku autonomiju, a s druge strane, ponovo pokrenuti strateški dijalog s Rusijom koji bi bio lišen svake naivnosti, za što će, kako je ocijenio, trebati vremena.
"BiH je tempirana bomba koja kuca uz Hrvatsku"
Dodao je da se Europa nalazi "na rubu ponora" te da mora početi strateški razmišljati o sebi kao o geopolitičkoj sili. Inače bi se Europa, istaknuo je Macron, mogla naći u situaciji da više ne kontrolira svoju sudbinu. No, tek nakon objave cjelovitog transkripta intervjua The Economista s Emmanuelom Macronom postalo je jasno da on govori o Zapadnom Balkanu.
Kazao je će inzistirati na izmjenama procedura za prijam novih zemalja u članstvo Europske unije, te da dok se to ne dogodi neće podržati približavanje bilo koje zemlje Uniji. "Ako to uspijemo reformirati u nadolazećim mjeseci, bit ću spreman ponovo početi pregovore. Ne želim nijednog novog člana dok ne reformiramo samu Europsku uniju", rekao je.
Macron, naime, navodi da: "Ako ste zabrinuti zbog regije, prvo pitanje nije Makedonija niti Albanija. To je Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista je Bosna i Hercegovina".
Uslijedila je brza reakcija Sarajeva. Kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića najavio je poziv na razgovor koji će uputiti ambasadoru Francuske u BiH Guillaumeu Roussonu. Komšićev kabinet je najavio kako će od Roussona tražiti razjašnjenje stavova predsjednika Macrona.
Portal Klix piše da je "prije Macronovog negativnog komentara o BiH, skandalozne izjave te vrste davala u više navrata predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nazivajući zemlju nestabilnom i aludirajući da je pod kontrolom militanata".
Komentirao i američkog predsjednika Trumpa
Za američkog predsjednika Donalda Trumpa je kazao da na NATO gleda kao na neki trgovinski projekt.
"Prema njemu, to je jedan projekt koji SAD-u osigurava neku vrst geopolitičkog kišobrana, ali također i određenu trgovinsku ekskluzivnost. Francuska na to neće pristati", poručio je Macron.
Šef francuske države smatra da je "sada hitno potrebno razjasniti strateške ciljeve NATO-a".
Merkel i Stoltenberg brane NATO nakon Macronovih kritika
Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je nakon susreta s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u četvrtak u Berlinu kritike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na račun vodstva Sjevernoatlantskog saveza.
"Francuski predsjednik je izabrao drastične riječi. Ja se ne slažem s ovim stavom i mislim da ovakav nasumični napad nije nikome od koristi", rekla je Merkel reagirajući na kritike francuskog predsjednika Macrona koji je rekao kako je NATO zbog pomanjkanja suradnje između SAD-a i ostatka saveza "klinički mrtav".
Merkel je objasnila kako se NATO partneri „moraju sabrati“ i uzeti stvari u svoje ruke ali ne dovodi u pitanje jačinu transatlantskog saveza.
"S njemačkog gledišta transatlantska suradnja nema alternative", rekla je Merkel i naglasila kako treba njegovati suradnju tamo gdje je ona uspješna i tražiti poboljšanja tamo gdje ne funkcionira dobro.
Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg također se usprotivio stavu francuskog predsjednika te naglasio kako je „NATO jak“. „Svaki pokušaj udaljavanja Europe i SAD-a je loš i za Europsku uniju. Moramo pojačati suradnju i tako osnažiti NATO“, rekao je Stoltenberg.
Nakon razgovora Merkel je ponovila obećanje Njemačke za povećanjem izdataka za obranu i to na 1,5 posto BND-a.
"„Njemačka time doduše ne spada u grupu članica s najvišim izdacima ali su se oni posljednjih godina dodatno povećali", rekla je Merkel. Ona je izjavila kako je prijedlog njemačke ministrice obrane Annegret Kramp-Karrenbauer za povećanjem izdvajanja za NATO na 2 posto BND-a šest godina ranije od planirane 2030. "realističan".
Stoltenberg je izrazio zadovoljstvo činjenicom da zemlje članice nakon godina smanjenje doprinosa sada povećavaju svoje izdatke za obranu.
Stoltenberg u Berlinu boravi između ostalog i zbog priprema sastanka NATO-a povodom 70. godišnjice postojanja početkom prosinca. (Hina)