Litavske oružane snage potvrdile su da su u tijeku radovi na ključnim mostovima duž istočnih granica, a cilj im je usporavanje vojske u slučaju napada Rusije ili Bjelorusije. Bit će spremni dići ih u zrak.
Litva je u srpnju pristala na niz pojačanih mjera zaštite, koje se sada provode. To je uključivalo opremanje strateški važnih mostova u blizini granica s Bjelorusijom i Rusijom "inženjerskim konstrukcijama za pričvršćivanje eksplozivnih materijala".
Oružane snage priopćile su da su već organizirale nekoliko desetaka lokacija u blizini granice koje će im služiti za skladištenje protutenkovskih i drugih prepreka, a u tijeku su i radovi na produbljivanju jaraka koji bi služili kao rovovi i dodatne protutenkovske barijere.
"Litavske oružane snage oduvijek su iznosile isti stav", rekao je za LRT bojnik Gintautas Čiūnis, načelnik vojnog Centra za medijske operacije.
"Prvo, da dugoročno ruska prijetnja ostaje stalna. To je jedan od nedostataka s kojima litavska država živi stotinama godina i, najvjerojatnije, nastavit će živjeti. Drugo, zbog tog zaključka stalna pripravnost je ključna, a što je intenzivnija, veća je vjerojatnost postizanja učinkovitog odvraćanja", rekao je.
Suprotstavljanje "ratnoj histeriji"
U slučaju oružanog sukoba mostovi blizu granice bili bi lakše srušeni, što bi pomoglo u blokiranju kretanja vojnih snaga. Finska, koja dijeli granicu dugu 1340 km s Rusijom, priprema se za to desetljećima.
"Malo sam zabrinut zbog ovog prilično ratobornog razgovora o tome da će Rusija testirati NATO-ov članak 5, a da je Europa sljedeća na redu. Pozivam sve europske države da postanu više finske. Drugim riječima, spremnije. Morate se pripremiti za najgore kako biste ga izbjegli", rekao je finski predsjednik Alexander Stubb prošlog travnja.
U Litvi su populistički političari i građani koji ih podržavaju prethodno optužili dužnosnike za "ratno huškanje" i kritizirali retoriku o pripremama za rat. Litavski dužnosnici također pokušavaju pronaći načine kako bi pokazali da se poduzimaju obrambene mjere, a istovremeno izbjegli izazivanje panike.
"U mirnodopsko vrijeme reći da pogranične općine nisu sigurne kada imamo obveze prema NATO-u i partnerskim zemljama bilo bi ludost. Bilo bi neodgovorno uznemiravati ljude i govoriti o nesigurnosti na granici, ali stvarnost je sljedeća – svatko od nas mora pronaći način da pristupi ovoj vrlo složenoj temi rata jer to je stvarnost", rekao je Donatas Gurevičius, predstavnik Vatrogasne i spasilačke službe (PAGD).