Dva zanimljiva popisa objavljena su u godišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti: Lista najučinkovitijih vlada i onaj nepoželjniji popis - lista najneučinkovitijih.
Učinkovitost jedne vlade usko je povezana s konkurentnosti te zemlje i gospodarskim rastom. Pretjerana i skupa birokracija, nedostatak transparentnosti, brojni troškovi koji opterećuju poduzetnike - sve je to samo dio problema koje ne rješavaju vlade s popisa najneučinkovitijih.
Svjetski ekonomski forum je neprofitna organizacija osnovana 1971. sa sjedištem u Ženevi.
Upravo na popisu najneučinkovitijih vlada svijeta je ona Zorana Milanovića. Hrvatska je na 6. mjestu.
Najneučinkovitije vlade:
1. Venezuela
2. Italija
3. Argenitina
4. Libanon
5. Libija
6. HRVATSKA
7. Angola
8. Čad
9. Mauritanija
10. Srbija
A evo i popisa vlada koje očito jako dobro znaju svoj posao:
Najučinkovitije vlade:
1. Katar
2. Singapur
3. Finska
4. Hong Kong
5. Ujedinjeni Arapski Emirati
6. Novi Zeland
7. Ruanda
8. Malezija
9. Švicarska
10. Luksemburg
Milanović: Došao je na red pošten i plaćen rad nasuprot kaosa
Godišnje izvješće o globalnoj konkurentnosti ocijenjuje učinkovitost 144 svjetske vlade na temelju mjera koje obuhvaćaju potrošnju državnog aparata, transparentnost politike, trošak regulacija i slično.
Najnovija članica EU obitelji, Hrvatska, druga je najuspješnija zemlja u jugoistočnoj Europi i na 77. mjesto u ukupnom poretku najuspješnijih zemalja po konkurentnosti.
Hrvatska ima solidnu infrastrukturu (44. mjesto), posebno ceste i električnu mrežu, a imamo i relativno visoku razinu obrazovanja i osposobljavanja za rad (53. mjesto), iako kvalitetu obrazovanja treba poboljšati (55. mjesto).
Tvrtke i pojedinci koriste ICT sektor prilično široko u usporedbi s regijom (40. mjesto), a Hrvatska je otvorena za vanjske trgovine, s niskim tarifama i dobrom, funkcionalnom carinom.
Da bi Hrvatska mogla naprijed, morati će nastaviti s jačanjem svojih institucionalnih okvira (87. mjesto) i poticati učinkovitost svojih tržišta roba i usluga.
Prema poslovnim menadžerima, domaćim tržištem dominira nekoliko tvrtki i oporezivanje je teret, čak i ako je nisko u odnosu na međunarodno okruženje.
Hrvatska će se također morati usredotočiti na jačanje svojeg makroekonomskog okruženja, koji ostaje teretom za prilično visok proračunski deficit.
Kako što će Hrvatska preseliti u fazu razvoja potaknutu inovacijama u narednim godinama, to će morati napraviti na način da potiče tvrtke na što viću inovativnost. Trenutno, sposobnost hrvatskih tvrtki za inovaciju je niska prema mišljenju poslovnih menadžera, iako su istraživački instituti ocjenjeni povoljnije (53. mjesto), a stopa patentiranja Hrvatske je umjereno jaka (36. mjesto).
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook