Hariri, predvodnik koalicije obilježene sektaškim i političkim rivalstvom, svojim je partnerima u vladi u petak dao rok od 72 sata da dogovore reforme za zaustavljanje krize, natuknuvši da bi u suprotnom mogao dati ostavku.
Vlada je odlučila za 50 posto smanjiti plaće trenutnih i bivših dužnosnika i od banaka tražiti 3,3 milijarde dolara doprinosa kako bi se deficit u proračunu 2020. smanjio gotovo na nulu.
Paket reformi uključuje i privatizaciju telekomunikacijskog sektora i preustroj elektroprivrede, što je ključni zahtjev inozemnih investitora i donatora koji se treba zadovoljiti da bi se Libanonu isplatilo 11 milijardi dolara pomoći.
Država je pod velikim pritiskom Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da provede mjere štednje u zamjenu za financijsku podršku.
Izvori tvrde kako novi proračun neće uključivati nove poreze ili naknade. Prosvjedi u Libanonu djelomično su krenuli i zbog prošlotjedne odluke o oporezivanju WhatsApp poziva.
Reforme predviđaju i uspostavu novih regulatornih i antikorupcijskih tijela u "kratkom periodu" kako bi se nadgledala njihova provedba.
Jedan od središnjih zahtjeva prosvjeda je kraj onoga što su prozvali ogromnom korupcijom koja razara gospodarstvo te bliskoistočne države.
Prosvjednici su na libanonske ulice izašli i u nedjelju, četvrti dan zaredom, prenosi dpa. Tamošnje televizije tvrde kako je na protuvladinim demonstracijama sudjelovalo oko 1,5 milijuna stanovnika u državi koja broji 4,5 milijuna ljudi.
Prosvjednici su blokirali važne ceste i postavili šatore na ulicama te su najavili da će se nastaviti okupljati usprkos ostavkama koje su kasno u subotu podnijela četiri člana vlade iz političke stranke Kršćanske libanonske snage.
Dva ministra iz stranke čelnika Druza Walida Jumblatta objavili su da ostaju na funkcijama, pa su obećali da će implementirati reforme koje će pomoći gospodarstvu.
Analitičari smatraju kako bi pad vlade u Libanonu stvorio politički vakuum koji bi mogao potrajati nekoliko mjeseci zbog čestih sukoba među frakcijama u državi.
Zakon u toj vjerski podijeljenoj zemlji predviđa da je njezin predsjednik uvijek iz redova kršćana maronita, predsjednik parlamenta je šijit, a premijer sunit.
Mnogi prosvjednici traže da Haririjeva vlada da ostavku a na njeno mjesto dođe skupina tehnokrata. (Hina)