Prema riječima ovog ministra, nastavak radova uvjetovan je dopremom specijalnog olova.
- Čim to olovo bude na gradilištu, zidanje može početi, kazao je Branković te pojasnio da će se u planiranju rekonstrukcije
koristiti poseban softver s pomoću kojega će biti skenirani kameni fragmenti bogomolje pronađeni na odlagalištu otpada u koji su zakopani 1993. godine, nakon miniranja džamije.
- Svaki izvađeni kamen bit će kompjutorski skeniran kako bi se utvrdilo gdje je prvobitno bio i gdje će biti ugrađen svaki fragment džamije kako bi njen izgled bio što autentičniji, pojasnio je Branković.
On je također kazao kako je pred početak zidanja osiguran i kamen koji kvalitetom i sastavom odgovara originalnim fragmentima džamije, a upotrijebit će se samo na mjestima gdje neće biti moguće ugraditi originalne dijelove džamije.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Banja Luci Kasim Mujičić, izjavio je u banjalučkom listu kako su zadovoljni kvalitetom radova, "ali bi se trebalo graditi mnogo brže".
- U pitanju je jako težak posao jer se ne radi o zidanju nego o
rekonstrukciji, pa svaka faza radova uzima puno vremena. Moramo poći od toga da će rekonstrukcija džamije trajati godinama, kazao je Mujičić navodeći da još nije prikupljeno ni dovoljno novca za rekonstrukciju.
Džamija Ferhad paše Sokolovića izgrađena je 1579. godine, a minama razrušena u svibnju 1993. Ova bogomolja je 1950. godine uvrštena u nacionalno blago BiH, a u vrijeme rušenja nalazila se pod zaštitom UNESCO-a.