Godine 1871. farmer po imenu Heurtin otplovio je na otok Amsterdam u Južnom oceanu s pet krava i velikim planovima. Pokušaj naseljavanja propao je u roku od nekoliko mjeseci. Heurtin je otišao s otoka, ali krave nisu.
Ono što je uslijedilo jedna je od izvanrednih priča o preživljavanju. Naime, pet krava ostavljenih na otoku od 33 kvadratna kilometra, s malo slatke vode i bez ikakve veterinarske skrbi, naraslo je na divlje krdo od 2000 životinja.
Znanstvenici su sada, zahvaljujući genetskoj analizi, pokušali objasniti kako je tako mala populacija uspjela opstati i razviti se na izoliranom otoku. Studiju objavljenu 2024. godine u časopisu Molecular Biology and Evolution vodio je genetičar Mathieu Gautier s instituta INRAE u suradnji sa Sveučilištem u Liègeu. Analizirani su uzorci DNK-a 18 goveda prikupljeni 1992. i 2006. godine, a osam životinja podvrgnuto je sekvenciranju cijelog genoma, piše Economic Times.
Znanstvenici su otkrili da krdo potječe iz dvije odvojene loze: oko 75 posto stada potječe od europskog taurinskog goveda, srodonog modernoj pasmini Jersey, a 25 posto je od zebua, izdržljivog goveda otpornog na toplinu koje živi na Madagaskaru i susjednim otocima. To znači da je pet prvih goveda imalo puno više genetskih varijacija nego što bi se očekivalo. Što je genski fond raznolikiji, to jedinka ima više mogućnosti za preživljavanje.
No, samo pet jedinki znači da je bilo mnogo križanja među srodnicima, oko 30 posto, što je alarm za uzbunu: srodnici prenose mutacije, genetske bolesti... No u slučaju amsterdamskog krda to se nije dogodilo jer se populacija vrlo brzo povećala, čime je očuvana genetska raznolikost. Skeniranje genoma također je otkrilo još nešto neočekivano: čini se da su se najdramatičnije evolucijske promjene dogodile u genima povezanima sa živčanim sustavom i ponašanjem, a ne s fizičkim karakteristikama.
Goveda su se psihološki mijenjala brže nego što su se mijenjala njihova tijela; postala su neovisnija, opreznija i bolje prilagođena životu u divljini. Ipak, u fizičkom smislu dogodila se jedna ogromna promjena: goveda s otoka Amsterdam danas su na otprilike četvrtine svoje izvorne veličine. To je poznata tendencija kod velikih sisavaca koji žive na izoliranim mjestima, međutim za takvu transformaciju obično trebaju tisuće godina, a ovdje se to dogodilo u manje od dva stoljeća.
Priča o neobičnom krdu završila je 2010. godine, kada su sva goveda istrijebljena radi zaštite autohtonog ekosustava otoka, uključujući ugroženog amsterdamskog albatrosa i rijetko drvo Phylica arborea. Otok Amsterdam danas je dio UNESCO-ove svjetske baštine. Iako krda više nema, njegov genetski zapis ostao je sačuvan zahvaljujući uzorcima prikupljenima prije uklanjanja populacije.