Odlazak visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta najavljen je danas u nekim medijima iz BiH koji se pozivaju na visoke izvore iz njegova ureda. S druge strane, sam ured OHR-a nije želio komentirati takve napise.
Njegov potencijalni odlazak smatra se posljedicom dugotrajnog pritiska Milorada Dodika i političkih poteza struktura povezanih s Draganom Čovićem.
Planirano je imenovanje novog visokog predstavnika uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a, ali to izaziva protivljenje Njemačke i Velike Britanije, koje upozoravaju na opasne posljedice popuštanja prema domaćim snagama.
Iako se govori da OHR i Bonske ovlasti ostaju, praksa pokazuje da bi stvarna moć mogla biti oslabljenija, a time se dovodi u pitanje provođenje ranijih odluka visokih predstavnika, piše Politički.ba.
Posebna je briga sudbina odluka vezanih za državnu imovinu: Schmidt je u posljednje vrijeme inicirao ublažavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, što otvoreno dovodi u pitanje dosadašnju zaštitu koju je OHR pružao.
Schmidt je tijekom mandata značajno koristio Bonske ovlasti (posebice 2022.), uključujući promjene Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje su izazvale snažne polemike i prosvjede u Sarajevu.
Promjena kursa i pritisak iz Washingtona (dolaskom Trumpove administracije) oslabili su njegovu poziciju – američka politika smatra da je došlo vrijeme za promjene u OHR-u.
Glavni zamjenik Schmidta je američki diplomat Louis J. Crishock, koji nadzire i Brčko, a on je i potencijalna figura u tranziciji dok se ne imenuje nasljednik.
Što slijedi?
Traži se novi visoki predstavnik, no formalni izbor zahtijeva suglasnost Vijeća sigurnosti UN-a – proces koji može biti dug i sporan.
U političkoj areni već se vodi bitka oko interpretacije i primjene Schmidtova nasljeđa, posebno oko državne imovine i ranije nametnutih odluka.
Ako dođe do značajnijeg "omekšavanja" odluka OHR-a, očekuju se nove političke i pravne posljedice za funkcioniranje institucija u BiH.
Odlazak Christiana Schmidta označava novu fazu u odnosima međunarodne zajednice i unutarnjoj politici BiH. Pitanja oko transformacije OHR-a, očuvanja Bonskih ovlasti i budućnosti ključnih odluka iz mandata ostaju otvorena i bit će među najvažnijim temama u narednim mjesecima.