U izjavi koju prenosi srbijanska vlada Koštunica navodi "da srpski narod nikada neće zaboraviti stravičan prizor etničkog čišćenja, kada je prije 12 godina protjeran i sa svojih ognjišta iskorijenjen cijeli jedan narod - Srbi Krajišnici".
On je rekao kako će ta "najduža kolona prognanih koju je Europa vidjela poslije Drugog svjetskog rata zauvijek ostati svjedočanstvo o porazu svih onih kojih su počinili ovaj zločin i koji su za njega odgovorni".
"Naša je dužnost da kao narod odamo počast svim nevino postradalim Srbima u 'Oluji' što i danas činimo", dodao je Koštunica.
"Tijekom cijelog prošlog stoljeća bilo je bezbroj počinjenih zločina prema srpskom narodu i moramo učiniti sve da se nijedna nevina žrtva nikada ne zaboravi i da se tako nešto nikada ne ponovi", rekao je on.
Izbjegli Srbi iz Hrvatske traže predratna prava
Srbi izbjegli iz Hrvatske su na prosvjedu ispred hrvatskog veleposlanstva u Beogradu zatražili vraćanje predratnih prava Srbima u Hrvatskoj te rješavanje sudbine osoba nestalih u hrvatskoj oslobodilačkoj akciji "Oluja".
Oko 150 prosvjednika, uglavnom članova obitelji nestalih i ubijenih tijekom vojno-redarstvene akcije "Oluja" u kolovozu 1995., na mirnom skupu na kojem su nosili transparente s natpisima "Zločin bez kazne, Olujom do NDH" i "Hrvatska još krije 2.650 ubijenih Krajišnika" na kojem su bila ispisana i imena nestalih u "Oluji", a nošene su i njihove skupne fotografije.
Na skupu u organizaciji Zajednice udruga prognanih iz Hrvatske i Udruge obitelji nestalih ispred veleposlanstva kojeg je osiguravalo desetak policajaca, je pročitano otvoreno pismo koje će biti upućeno Hrvatskom saboru, predsjedniku i premijeru, kao i srbijanskim institucijama.
U pismu se traži vraćanje ravnopravnog statusa srpskom narodu u Ustavu Hrvatske, mjere koje će onemogućiti diskrimiranje Srba u zapošljavanju, rješavanje stanarskih prava, mirovinskih problema, te poštivanje međudržavnih sporazuma o rješavanju problema izbjeglica i povratnika.
Zatraženi su i "efikasnija ekshumacija i identifikacija nestalih,
provođenje, uspostavljanje pune slobode i primjena Zakona o oprostu, poništenje ugovora Državne agencije za otkup nekretnina, te iseljavanje stranih državljana iz srpskih kuća u Hrvatskoj".
Okupljeni su novinarima rekli da je 12 godina poslije "Oluje", čiji će početak Hrvatska u nedjelju obilježiti kao dan pobjede u
Domovinskom ratu, učinjen mali pomak u rješavanju njihovih sudbina i sudbina nestalih.
Predsjednik Udruge obitelji nestalih i poginulih iz Hrvatske Čedomir Marić novinarima je rekao da je cilj prosvjeda ukazivanje Hrvatskoj, svijetu i Srbiji na probleme izbjeglica i povratnika, ističući da se integracija sporo odvija.
"Pravda nije provedena, a pored hrvatskih generala koji su optuženi za zločine tijekom 'Oluje' ima još dosta onih protiv kojih nisu pokrenuti sudski postupci", istaknuo je on.
Predstavnik Koordinacije izbjegličkih Udruženja Srba iz Hrvatske i BiH Rade Matijaš je dodao da se od Srbije očekuje oštrije postavljanje pitanja nestalih, rekavši da je od 1.650 osoba ekshumirano oko 600, a identificirano 420 stradalih.
Preko puta veleposlanstva, na drugoj strani ulice Kneza Miloša, predstavnici samozvane "vlade Republike Srpske Krajine u egzilu", uglavnom radikala Vojislava Šešelja, postavili su ozvučenje s kojega su puštane srpske pjesme o Kosovu, krajiške pjesme, a u jednom trenutku i jedna turska melodija.