Nakon što se kalkuliralo s uvođenjem poreza bankama, sve glasnije se spominje da će Vlada PDV sa sadašnjih 23 povećati na 24 ili 25 posto. Ekonomski analitičari to ocjenjuju manjim zlom, ali strahuju od mogućeg povećanja cijena, što će se odraziti na džep građana. Premijerka detalje rebalansa još ne otkriva, demantira da je zbog različitih mišljenja došlo do svađe s koalicijskim partnerima i ekonomskim savjetnicima.
>> Vlada uvodi PDV od 25% da popuni proračunsku rupu?
'Radi se očito o nekim probnim balonima koji dolaze iz različitih krugova. Ja kažem, molim samo za još malo strpljenja. Rebalans je preozbiljan posao da bismo nagađali,' rekla je premijerka Jadranka Kosor. Većem PDV-a naginju sve europske zemlje pa ga je većina povećala još u prošloj godini. Velika Britanija će primjerice i dva puta. No, opet je to manja stopa nego u Hrvatskoj. Mađarska i Rumunjska otišle su najdalje sa stopom od 25 i 24 posto.
'Istovremeno su i dosta snažno smanjivale svoju potrošnju, provode reforme, tako da zasigurno ovo povećanje PDV-a ne smije biti jedini potez u rebalansu niti ključni potez nego prvenstveno se mora baviti rashodovnom stranom domaćeg proračuna,' rekao je ekonomski analitičar Zdeslav Šantić. Procjenjuje se da bi povećanje PDVa državnoj blagajni donijelo dvije milijarde kuna.
S druge strane, opet bi nastradao novčanik građana. 'Vrlo vjerojatno da će se povećanje stope PDV-a odraziti kroz određeni rast cijena u segmentu onih proizvoda i usluga koji su potrebni za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, poput prehrambrenih proizvoda,' dodao je Šantić. Teorija 'malo uzmemo, malo vratimo' time bi dobila svoj nastavak. Krizni porez ponovno u džepu, ali veći PDV povećava i troškove. Začarani krug ne prestaje.