Komšić je u tom povodu u posebnoj poruci podsjetio švedskog premijera Frederika Reinfeldta i predsjednika Parlamenta Pera Westerberga kako je Plavšić ICTY 23. lipnja 2003. osudio na 11 godina zatvora "za najgore zločine protiv čovječnosti jer je sudjelovala u planiranju i provedbi progona i uništenja Bošnjaka, Hrvata i drugoga nesrpskog stanovništva u BiH".
Plavšić kaznu služi u Švedskoj u zatvoru Hinsenberg pa vlasti te zemlje mogu preporučiti da ranije bude puštena, no konačnu odluku o tome donosi ICTY.
"Raspolažem informacijom da bi nakon izdržane dvije trećine kazne švedska pravosudna tijela mogla prihvatiti zahtjev osuđenice za skraćenjem kazne, odnosno oprostom te da ga upute ICTY-u", piše u Komšićevoj poruci koju je objavio njegov Ured.
Komšić ističe da kao član Predsjedništva BiH, ali i osobno drži da bi bilo kakav čin milosti prema Biljani Plavšić "bio velika grješka i uvrjeda za žrtve i obitelji žrtava zločinačkog pothvata u kojemu je sudjelovala".
Komšić također podsjeća kako je rezultat zločina za koje je osuđena Plavšić više od 100 tisuća ubijenih u BiH, a da samo u Švedskoj živi više od 60 tisuća građana BiH koji su zbog rata bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Velik pritisak za prijevremeno oslobađanje Biljane Plavšić čine vlasti Republike Srpske, a posebice predsjednik Vlade tog entiteta Milorad Dodik.
On je tijekom kolovoza ponovno posjetio Plavšić u zatvoru u Švedskoj, najavivši svu moguću potporu nastojanjima da što prije bude puštena na slobodu.
Biljana Plavšić je kao predsjednica Republike Srpske omogućila Dodiku da dobije prvi mandat entitetskog premijera od 1998. do 2000., pa je tada prvi put s vlasti smijenjena i Srpska demokratska stranka (SDS).