Nakon odavanja počasti na grobu Mustafe Kemala Ataturka Predsjednica se zaputila na radni sastanak s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.
Jednodnevni posjet nastavlja kasno poslije podne u uredu turskog predsjednika, gdje je nakon svečana dočeka predviđen razgovor u četiri oka.
Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose, a dvoje šefova država susreće se danas u Ankari godinu dana od Predsjedničina radnog posjeta Turskoj, kada je mnogo pozornosti bilo posvećeno Bosni i Hercegovini, koja se pripremala za parlamentarne izbore.
Očekivanja od lanjskog susreta varirala su ovisno o interesnim skupinama. Stranke u BiH s hrvatskim predznakom očekivale su da Zagreb lobira u Ankari kako bi predsjednik Erdogan svojim utjecajem na bošnjačko političko vodstvo pomogao postizanju jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjeni izbornog zakona, a bošnjačke strane takva su očekivanja odbacile kao zadiranje u njihova unutarnja pitanja.
Dvoje predsjednika završilo je sastanak iskazivanjem potpore reformskim procesima u BiH i očekuje se da će to nastaviti kroz trilateralne sastanke, RH – BiH – Turska. Struktura vlasti u BiH određena je Dejtonskim sporazumom i na neki način to je unutarnja stvar BiH, rekao je lani Erdogan.
Turski predsjednik boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj. Tada je izrazio zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovijesti i poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.
Važna tema današnjeg razgovora dvoje predsjednika koji su se susreli i na rubu jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.
Na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016., Erdogan je rekao da bi robna razmjena između dviju država trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje istaknuo je turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.
U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, prema podacima koje je iznio Ured predsjednice.
Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku, u osjetljivu trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.
Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i znatna ulaganja. U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.
Hrvatska će, kao i za ranijih susreta sa svojim kolegom, izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.
Lani je Grabar-Kitarović zahvalila Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om iz 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.
U nazočnosti dvoje predsjednika dvije zemlje potpisat će Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH.
Program suradnje potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma, a Protokol suradnje muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.
Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj. (Hina)