Gallup je 2016., nakon migrantske krize koja je pogodila Europsku uniju, osmislio Indeks prihvaćanja migranata, temeljen na stavovima o življenju migranata o ispitanikovoj zemlji, tome kakav je stav ispitanika prema mogućnosti da mu migrant postane susjed i da se oženi članom njegove obitelji.
Gallup je postavio ta tri pitanja u 140 zemalja 2016., a 2017. je u istraživanje uključeno dodatnih pet zemalja sa 140 tisuća ispitanih metodom intervjua.
Najveći indeks - 8,46 od mogućih 9 - ima Kanada, dok najmanji indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u Sjevernoj Makedoniji.
Iza Sjeverne Makedonije po neprihvaćanju migranata je Mađarska, pa Srbija, dok je na četvrtom mjestu Hrvatska, čiji je indeks 1,81. Potom slijede Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Latvija, Tajland, Slovačka i Turska.
U prethodnom Gallupovu istraživanju indeks Hrvatske bio je 2,39 te je Hrvatska bila deseta po neprihvaćanju migranata, a Sjeverna Makedonija i tada je bila na prvom mjestu. Nakon Kanade najtolerantniji su prema migrantima Islanđani, Novozelanđani, Australci, stanovnici Sierra Leonea te građani SAD-a.
Od europskih zemalja među najtolerantnijima su Švedska (osmo mjesto) i Irska (deseto mjesto). Najveće promjene prema neprihvaćanju zabilježene su u Peruu, Ekvadoru i Kolumbiji, nakon što je u te zemlje došlo puno Venezuelaca koji bježe od ekonomske katastrofe u zemlji.
Bosna i Hercegovina, u kojoj se trenutačno nalazi velik broj bliskoistočnih migranata, također je zabilježila veliki pad sklonosti prihvaćanju migranata, odnosno dvanaesta je na popisu zemalja s najoštrijim trendom prema neprihvaćanju migranata.
Globalno je indeks pao s 5,34 u 2016. na 5,21 u 2019., što je ponajviše potaknuto spomenutim promjenama u odnosu prema migrantima u latinoameričkim zemljama.
Europska unija u srijedu će predstaviti plan promjene postojećeg sustava prihvata migranata, po kojemu bi članice imale pravnu obvezu prihvatiti određeni udio migranata, čemu se protive zemlje Višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka).