Čak i najpobožnijim kardinalima koji ulaze u konklavu jasno je da, uz nebesku intervenciju, na izbor novog pape snažno djeluju zemaljske realnosti – pomaci u međunarodnoj politici. Uvijek postoje i geografski i ideološki čimbenici koji utječu na odabir novog pape, pri čemu se sukobljavaju progresivne i tradicionalne frakcije koje razmatraju budući put Crkve.
Od 133 kardinala koji imaju pravo glasa, 108 je imenovao papa Franjo, koji je nastojao učiniti Kolegij kardinala što raznolikijim birajući brojne članove iz Afrike i Azije, regija u kojima katolicizam trenutačno bilježi najveći rast.
Unatoč tomu, europski kardinali i dalje čine najveći blok glasova – njih 52, što je više nego dvostruko u odnosu na svaki drugi kontinent. Štoviše, što je konklava inkluzivnija, to je i razjedinjenija.
Mnoštvo Franjinih stavova, poput odobrenja blagoslova istospolnih parova ili dopuštanja razvedenima da pristupe svetoj pričesti, dočekali su protivljenje nekih afričkih kardinala, sklonijih konzervativnoj interpretaciji i zabrinutih da bi takvi potezi mogli potkopati crkvena učenja.
Preminuli papa često je prepuštao lokalnim biskupima da sami odluče o tim pitanjima kako bi uvažio regionalne razlike, no kritičari strahuju da bi takva decentralizacija mogla dovesti do nedosljednosti. Stoga bi se u konklavi mogla dati prednost kandidatu za kojega se čini da bi najbolje očuvao jedinstvo Crkve.
Važna je i dob. Za mnoge kardinale smatra se da su premladi za to poslanje. Budući da je renuncijacija iznimno rijetka, moguće je da se izbjegne izbor kandidata koji bi mogao ostati na mjestu pape tijekom nekoliko desetljeća u svijetu koji se brzo mijenja.
Svi su pape odraz vremena u kojem su izabrani. Ivan Pavao II. potjecao je iz tada komunističke Poljske za vrijeme Hladnog rata, a Franjo je prvi papa iz Globalnog juga u dobu kada je migracija postala ključna međunarodna tema.
S obzirom na utjecaj koji ima na svjetsku politiku, Donald Trump mogao bi se pokazati vrlo važnim za ovu konklavu. Otvoreno je polemizirao s papom Franjom o pitanjima klimatskih promjena i tretmana migranata.
Sjedinjene Američke Države bitne su ne samo diplomatski već i financijski – otprilike trećina svih donacija Crkvi iz cijeloga svijeta dolazi upravo iz SAD-a, čime su one najveći pojedinačni izvor prihoda.
Na posljednjim su izborima katolici u SAD-u sve više podupirali Trumpa, njih 56 posto glasalo je za njega, javlja Sky News.
Tkogod bude novi papa, vodit će Crkvu u svijetu sve više oblikovanom od strane Trumpa. Kardinali će to imati na umu pri svom konačnom izboru.