Jednostavna šalica kave može učiniti puno više od toga nego da nas samo razbudi ujutro, a znanstvenih primjera za to je puno. Najnoviji kaže da bi mogla iznenađujuće utjecati i na očuvanje našeg pamćenja.
Znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru (NUS) istraživali su kako kofein utječe na memorijske krugove u našem mozgu, pogođene nedostatkom sna. Njihov rad fokusirao se na CA2 regiju hipokampusa, odnosno područje mozga ključno za pamćenje društvenih interakcija, poput sposobnosti miša da prepozna poznate pripadnike svoje vrste.
Učinak kofeina na mozak
Miševi koji su namjerno bili lišeni sna lošije su prepoznavali druge miševe, koje su prethodno susreli. Međutim, kada je druga skupina primala redovite doze kofeina tijekom tjedan dana prije uskraćivanja sna, njihovo socijalno pamćenje ostalo je uglavnom očuvano, pokazala je studija objavljena u časopisu Neuropsychopharmacology.
"Nedostatak sna ne čini vas samo umornima. On selektivno narušava važne memorijske krugove," kaže Lik-Wei Wong, jedan od autora istraživanja u objavi na stranicama NUS-a.
Znanstvenici su također primijenili kofein izravno na moždano tkivo miševa lišenih sna koji prethodno nisu primili stimulans. Uočili su da kofein poboljšava signalizaciju u CA2 regiji, potvrđujući njegov mogući zaštitni učinak.
"Otkrili smo da kofein može poništiti ta oštećenja na molekularnoj i bihevioralnoj razini. Njegova sposobnost da to učini sugerira da se koristi kofeina mogu protezati dalje od same pomoći da ostanemo budni," dodao je Wong.
Potrebna istraživanja i na ljudima
Poznato je da uskraćivanje sna ometa konsolidaciju pamćenja i izaziva niz negativnih zdravstvenih posljedica. Znanstvenici su utvrdili da uskraćivanje sna povećava signalizaciju u mozgu povezanu s adenosinom, kemikalijom koja potiče san, ali može smanjiti funkciju memorijskih krugova. Prethodna su istraživanja pokazala da kofein može suzbiti tu signalizaciju, što je u navedenom novom istraživanju i potvrđeno.
"Naša otkrića pozicioniraju CA2 regiju kao ključnu središnju točku koja povezuje san i pamćenje društvenih interakcija," kaže Sreedharan Sajikumar, isto tako koautor navedene studije.
Iako su eksperimenti provedeni samo na miševima, implikacije sugeriraju da i kratki gubitak sna može narušiti ljudsko pamćenje društvenih interakcija. Redovita konzumacija kofeina mogla bi ublažiti neke od tih gubitaka, ali potrebno je potvrditi dobivene rezultate na miševima i u studijama na ljudima.
Implikacije za prevenciju demencije
Istraživanje također otvara potencijalne mogućnosti u proučavanju demencije. Pravilna kvaliteta sna podržava memorijske krugove koji su često kompromitirani kod demencije, a učinak kofeina na CA2 mogao bi objasniti prethodne nalaze koji povezuju konzumaciju kave s nižim rizikom od demencije.
"Ovo istraživanje unapređuje naše razumijevanje bioloških mehanizama koji stoje iza kognitivnog pada uzrokovanog nedostatkom sna. To bi moglo informirati buduće pristupe očuvanju kognitivne funkcije," ističe na kraju Sajikumar.