Sjeverna Koreja iz revidiranog ustava uklonila je svaki spomen ponovnog ujedinjenja s Južnom Korejom, prema dokumentu koji je predstavljen na tiskovnoj konferenciji ministarstva ujedinjenja u srijedu u Seulu, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Od osnutka države 1948. sjevernokorejska vlada tvrdi da joj je cilj političko ujedinjenje s južnim dijelom Korejskog poluotoka.
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un prvi put se distancirao od tog cilja 2023., kada je Južnu Koreju proglasio glavnim neprijateljem.
Također, vlada je u siječnju 2024. srušila 30 metara visok spomenik koji je simbolizirao ponovno ujedinjenje u glavnom gradu Pjongjangu.
Potez, koji se različito interpretirao, sada je uvršten u ustav.
Politolog Lee Jung Chul sa sveučilišta u Seulu rekao je da bi nova politika mogla biti temelj za mirnu koegzistenciju dviju korejskih država, objavio je Yonhap.
Drugi stručnjaci pak vide povećanje rizika od potencijalnog vojnog sukoba između dviju zemalja. Od Korejskog rata vođenog od 1950. do 1953. Korejski poluotok je podijeljen na komunistički sjever i demokratski jug.
Rat je prestao primirjem, no dvije države nikada nisu potpisale mirovni sporazum.