Karamarko je sudjelovao na sastanku čelnika Europske pučke stranke, koji su se okupili uoči sastanka na vrhu zemalja članica eurozone kako bi razgovarali o Grčkoj.
"Još se zapravo ništa ne zna i sada će sve ovisiti o grčkoj strani. Danas se među vođama pučana moglo osjetiti da postoji dobra volja, da postoji dobra volja da se izađe iz krize, ali isto tako postoji i sustav principa koji se moraju poštivati. Riječ je dakle o ozbiljnim reformama, ozbiljnom suočavanju s problemima u kojima se Grčka nalazi i o radu na, prije svega, gospodarskom rastu", rekao je Karamarko.
Karamarko je rekao da je u Grčkoj došlo do sudara između klasičnog populizma i nerealnih obećanja prije izbora i poslijeizborne stvarnosti. Zauzeo se za to da se ljudima kaže istina te da se mora pronaći "rješenje da put do ozdravljanja bude što bezbolniji za ljude, što naravno vrijedi i za Hrvatsku".
Viceguverner HNB-a za Dnevnik: Nema panike, ni u slučaju najgoreg scenarija s Grčkom
Karamarko je, govoreći o Hrvatskoj, rekao da joj prije svega treba gospodarski rast. "Treba nam prije svega gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i kad to počne onda će svi procesi biti lakši. To mi predviđamo u našem programu za Hrvatsku", rekao je.
Na upit očekuje li nekakve neugodnosti na početku provedbe programa koji najavljuje, Karamarko je rekao da ih neće biti.
"Neće biti neugodnosti. Mi ćemo naprosto poticati malo i srednje poduzetništvo ne bi li počeli otvarati radna mjesta. Poreznog obveznika treba njegovati, moramo ga dovesti u poziciju da bude validan, da bude kvalitetan porezni obveznik, a nakon toga sve ide lakše", rekao je Karamarko, dodajući da će se tako moći smanjiti broj ljudi u javnom sektoru i državnoj upravi, koji će prijeći u realni sektor.
"To je ono što ide sljedećih mjeseci i godina nakon naše izborne pobjede", rekao je. Karamarko je komentirao i obilježavanje genocida u Srebrenici i napad na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića.
"I ovom prilikom izražavam duboko suosjećanje sa svim žrtvama genocidnog zločina u Srebrenici koji je počinjen nad našim prijateljima Bošnjacima. Ta sućut naravno i to suosjećanje vrijedi i za njihove obitelji koje su izgubile svoje najmilije", rekao je Karamarko.
Govoreći o napadu na Vučića, Karamarko je rekao kako je demokratski izražavati svoje negodovanje, ali da se u ovom slučaju prešla granica. "Nisam za nikakvo nasilje, na bilo kojeg predstavnika bilo koje države", rekao je Karamarko, dodajući da je "lijepo čuti od Vučića da pruža ruku". "To je dobar znak za društvo, u svakom slučaju je to dobro", rekao je Karamarko, osuđujući to što je Srbija lobirala da se taj zločin u Vijeću sigurnosti ne nazove genocidom.
"To je genocidan zločin i srpska strana mora shvatiti da je to tako i mora se suočiti sa svojom prošlošću", rekao je. Karamarko je komentirao i izjavu potpredsjednika SDP-a Gordana Marasa, koji je postavio pitanje što je "Kararamako u tajnosti razgovarao" s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom u četvrtak u Zagrebu i "koje su to teme koje je morao dogovarati oko Ine".
"Ne znam zašto se to zakompliciralo i izmistificiralo. S gospodinom Szijjartom sam razgovaro kao s predstavnikom Fidesza, razgovarali smo kao stranački ljudi. Mi s tom strankom dobro surađujemo i dalje ćemo surađivati. A sve ono što sam čuo od izvjesnog ministra aktualne vlade, koja će još malo to biti, doista nije istina. Priča o Ini i Molu doista je nesuvisla konstrukcija", rekao je Karamarko.
"Nismo uopće razgovarali o Ini, nego o suradnji dviju stranaka. U ovoj fazi jedino o tome i možemo govoriti, a kada budemo u mogućnosti i kada budemo imali operativne mogućnosti u rukama, to jest kada pobijedimo na izborima, sigurno ćemo razgovarati o problemima koji postoje. Mi s Mađarskom želimo imati dobre odnose, Mađari su naši susjedi i možemo s njima imati strateško partnerstvo, kao i s Nijemcima, i u tom smjeru treba ići", rekao je Karamarko. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook