U prvome intervjuu objavljenom nakon što se godinama skrivao pod drugim identitetom, Karadžić je pojasnio da zbog Republike Srpske 'ne bi žrtvovao mir za neovisnost', uz opasku da rješenje za BiH ne može biti dominacija ni jednog naroda.
>> ICTY pozvao RH da se očituje o Karadžićevu zahtjevu
'Neovisnost Republike Srpske bi bila najbolja, ali samo ako bi to bilo dogovoreno u sporazumu među stranama. Ne bih žrtvovao mir za neovisnost, ali nemam sumnje da će sva tri naroda, prije ili kasnije, shvatiti da dominaciju nitko neće moći ostvariti', ocijenio je Karadžić.
Po njegovim riječima, da je bošnjačko vodstvo tijekom pregovora početkom 90-ih godina pristalo na uspostavu trojne federacije BiH, u toj zemlji ne bi došlo do rata, brojnih žrtava i razaranja. On smatra da je u Daytonu stvoreno političko rješenje koje je najlošije za Hrvate. Upozorio je da bi pokušaj centralizacije bio poguban za ovu zemlju.
'Svaki pokušaj centralizacije bio bi razoran za BiH, više nego što je bio za Jugoslaviju, a završio bi istim rezultatom - sve bi se raspalo', ocijenio je haaški optuženik Karadžić. Optužio je bošnjačko političko vodstvo za izbijanje rata, dodajući da i danas postoje političari kod Bošnjaka koji zagovaraju da potpuno preuzmu vlast u BiH.
'Muslimanske vođe, koje su bile za rat, žrtvovale su svoj i naš narod. Potpuno je pogrešno reći da je Republika Srpska nastala u ratu. Rat je izbio zato što su pokušali da ospore i vojno unište Republiku Srpsku, a ne zato što je ona stvorena', rekao je.
Haaški sud je zbog genocida u Srebrenici i zločina počinjenih nad Hrvatima i Bošnjacima 1995. godine podigao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske i Srpske demokratske stranke Radovana Karadžića. On je sve do 1997. godine živio na Palama nedaleko Sarajeva, nakon čega mu se gubi svaki trag. Poznato je da koristio lažne dokumente i lažni identitet te da se bavio alternativnom medicinom u Beogradu. Ondje su ga uhitilii pripadnici srbijanske službe sigurnosti 2008. godine i izručile Haaškome sudu. Sudski postupak protiv njega započeo je pred Haaškim sudom potkraj 2009. godine, a tužiteljstvo je u travnju 2010. započelo s izvođenjem dokaza i svjedoka. (Hina)