Odgovor na pitanje kako je izgledao svemir prije velikog praska u nedjelju je dao Stephen Hawking u intervjuu u TV emisiji "StarTalk" na National Geografic Channelu, koju vodi njegov kolega, znanstvenik Neil deGrasse Tyson.
Hawkingov odgovor na pitanje "Što je bilo prije nego što je ičega bilo?" oslanja se na teoriju poznatu kao "uvjet bezgraničnosti". (1981. godine Stephen Hawking i Jim Hartle predlažu uvjet bezgraničnosti (No Boundary Condition) - prostor i vrijeme su konačni, ali se zatvaraju u sebe bez rubova ili granica).
"Granično stanje svemira je... da nema granicu", odgovorio je je Hawking Tysonu.
Tu je teoriju pojasnio na principu daljinskog upravljača i gumba za premotavanje unazad - znanstvenici danas znaju da se svemir stalno širi, no kada bi se kretali unazad u vremenu, svemir bi se sve više smanjivao. Vraćanje unazad oko 13,8 milijardi godina cijeli bi svemir smanjilo na veličinu jednog atoma, rekao je Hawking.
Ta subatomska lopta svega i svačega poznata je kao singularitet. Unutar te iznimno male vruće i guste mrlje od topline i energije zakoni fizike i vrijeme koje poznajemo prestaju funkcionirati. Vrijeme kakvo danas poznajemo nije postojalo prije nego što se svemir počeo širiti. Točnije, strelica vremena beskonačno se smanjuje dok svemir postaje sve manji i manji i nikada ne postiže jasnu početnu točku.
Hawking kaže da je prije velikog praska vrijeme bilo "savijeno".
"Uvijek se približavalo ničemu, ali nije postalo ništa", prenio je Hawkingove riječi TechTimes. U osnovi, "nikada nije bilo velikog praska koji je stvorio nešto od nečega, samo se tako činilo iz perspektive čovječanstva".
U predavanju o "uvjetu bezgraničnosti" Hawking je napisao: "Događaji prije velikog praska jednostavno nisu definirani jer nema načina da itko izmjeri ono što se tada dogodilo. Budući da događaji prije velikog praska nisu proučavani, moglo bi ih se i 'izrezati' iz teorije i reći da je vrijeme počelo s velikim praskom".