Prosječna temperatura u regiji već je narasla za 1,3 stupnjeva Celzija od kraja 19. stoljeća, znatno iznad 0,85 stupnjeva koliko je svjetski prosjek, stoji u istraživanju kojeg je vodilo francusko sveučilište Aix-Marseille.
Klimatske promjene uzrokovane čovjekom "vrlo će vjerojatno izmijeniti ekosustave na Sredozemlju na način koji je bez presedana" u proteklih 10 tisuća godina ako vlade uskoro ne smanje emisije stakleničkih plinova, napisali su znanstvenici u časopisu Science.
Pustinje bi se mogle proširiti južnom Španjolskom i Portugalom, sjevernim dijelovima Maroka, Alžira i Tunisa, te u drugim regijama poput Sicilije, južne Turske i dijelova Sirije, navodi se u članku.
Vegetacija tih regija, poznatih po borovima, maslinama i hrastovima, također će se dramatično izmijeniti.
Prošle se godine u Parizu oko 200 vlada dogovorilo kako će ograničiti rast prosječne svjetske temperature na "znatno ispod" 2 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta brojka bi idealno trebala biti 1,5 stupnjeva. Vlade će se idućeg mjeseca ponovno sastati u Maroku kako bi razmotrile svoj dogovor.
Osjetljivo Sredozemlje
Sredozemlje je osjetljivo na globalno zatopljenje dijelom zbog atlantskih oluja za koje se smatra da će se pomaknuti prema sjeveru, zbog čega će biti više sunca i manje kiše.
Cilj od samo 1,5 stupnjeva rasta temperature osigurao bi da sredozemni ekosustavi ostanu u granicama proteklih 10 tisuća godina, stoji u istraživanju. Debata o rezanju emisija je hitna "zbog tih osjetljivih regija", smatra voditelj istraživanja Joel Guiot s francuskog sveučilišta.
Znanstvenici su rekonstruirali prijašnje klime proučavajući pelud u slojevima blata u jezerima. Tako primjerice hrastova pelud znači vlažnu i umjerenu klimu, dok ona od smreke i jele naznačuje hladnija razdoblja, rekao je Guiot.
Neki topli periodi i suše kroz povijest su se poklapale s razdobljima društvrnih promjena, kao oko 1400. kad je velik broj ljudi u Otomanskom carstvu napustilo neproduktivne farme i postalo nomadima.
Prošle je godine jedna studija objavljena u listu američke Akademije znanosti istaknula kako postoje dokazi da je klimatska promjena koju je uzrokovao čovjek mogla doprinijeti suši između 2007. i 2010. koja je bila jedna od faktora pokretanja građanskog rata u Siriji. (Hina)