Jerko Ivanković Lijanović je u razdoblju od ožujka 2011. do ožujka 2015. godine bio zamjenik predsjednika vlade Federacije BiH i ujedno ministar poljoprivrede. Nakon isteka mandata protiv njega je pokrenuto više odvojenih istraga zbog sumnje u zloporabu ovlasti i počinjenja drugih kaznenih djela.
Presudom suda BiH izrečenom u ponedjeljak nepravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora na temelju procjene kako su dokazani navodi iz optužnice koja ga je teretila da je zajedno s devetoricom suradnika počinio kaznena djela organiziranog kriminala.
Njegova braća Slavo i Jozo također bili su bili optuženi za organizirani kriminal odnosno poreznu utaju i pranje novca, a presudom je krivnje oslobođen jedino Jozo.
Slavi Ivankoviću Lijanoviću izrečena je kazna od 10 godina zatvora.
Još sedam osoba optužnica je teretila za ista kaznena djela te za uništavanje ili krivotvorenje poslovne dokumentacije. Među njima je i Milorad Bahilj, nekadašnji ministar trgovine u vladi Federacije BiH iz razdoblja u kojemu je Jerko Ivanković Lijanović bio njen potpredsjednik.
Bahilju je sud odredio kaznu od 5 godina i 10 mjeseci zatvora.
Prema navodima iz optužnice Jerko, Slavo i Jozo Ivanković Lijanović su u razdoblju od 2007. do 2011. godine organizirali kriminalnu skupinu čiji su članovi osnivali tvrtke s minimalnim osnivačkim ulogom od dvije tisuće konvertibilnih maraka. Bahilj i suoptuženi Jozo Slišković su sačinjavali ugovore o zakupu prostorija, proizvodnih pogona i licence.
Takve bi tvrtke djelovale određeno vrijeme bez plaćanja poreza, potom su zatvarane, a osnivane nove na koje je prenošena imovina, sirovine i oprema, a država nikada nije mogla naplatiti dospjela dugovanja.
Tužiteljstvo BiH je procijenilo ako je ova skupina na taj način oštetila proračun Federacije BiH za najmanje 13 milijuna KM odnosno oko 6,8 milijuna eura.
Jerko Ivanković Lijanović je, u odvojenom postupku koji je vođen pred županijskom sudom u Tuzli, u siječnju nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora nakon što je proglašen krivim za nezakonito raspolaganje poticajima namijenjenim poljoprivredi. Sud je ocijenio kako je dokazano da su on i skupina suradnika reketirali poljoprivrednike uvjetujući dodjelu potpora zahtjevom da im u gotovini vrate dio tog novca kojega su onda koristili za osobne potrebe.
Unatoč toj presudi i drugom postupku koji u to doba još vođen pred Sudom BiH, Ivanković Lijanović odlučio se natjecati na listopadskim izborima kada je istaknuo kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Na tim je izborima dobio minimalnu potporu birača jer je za njega glasovalo tek nešto više od šest tisuća birača ili 1,42 posto. (Hina)