Hrvatska je, kao država tranzita u trgovini ljudima, u izvješću svrstana u drugu kategoriju zemalja po naporima koje ulaže na suzbijanju te trgovine, uz isticanje napretka na zaštiti žrtava i prevenciji.
U izvješću, koje pokriva razdoblje od travnja 2006. do ožujka 2007., navodi se da oko 800.000 ljudi godišnje postaje žrtvama prekogranične trgovine ljudima, od čega su 80 posto žene i djevojke - žrtve komercijalne seksualne eksploatacije, a do 50 posto žrtava trgovine ljudima su maloljetnici.
Pored toga milijuni žena i muškaraca diljem svijeta postaju žrtvama trgovine ljudima unutar nacionalnih granica, uglavnom zbog prisilnog i dužničkog rada, navodi State Department citirajući procjene Međunarodne organizacije rada (ILO) koje govore o oko 12.3 milijuna ljudi u svijetu koji su žrtve prisilnog rada, dužničkog rada, prisilnog rada djece ili seksualnog služenja.
Prema tome jesu li izvor, tranzitno područje ili odredište trgovine ljudima, te ispunjavaju li kriterije zakona SAD iz 2000. o zaštiti žrtava trgovine ljudima, i koliko su njihove vlade angažirane na suzbijanju te trgovine, zemlje su svrstane u četiri kategorije.
U posljednjoj, četvrtoj kategoriji je 16 zemalja u kojima je stanje najkritičnije, a među njima su i zaljevski saveznici SAD-a - Saudijska Arabija, Kuvajt, UAE, Bahrein, Katar i Oman. U toj su kategoriji i zemlje s kojima SAD imaju loše ili nikakve odnose kao što su Iran, Sjeverna Koreja, Sirija, Kuba, Venezuela.
Hrvatska je, kao i prošlih godina, svrstana u drugu kategoriju zajedno sa svim zemljama bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, te s članicama Europske unije kao što su Portugal, Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Malta, Bugarska i Rumunjska.
U izvješću se ističe da je "Hrvatska zemlja tranzita, ali sve više i izvor i odredište, za žene i djevojke koje se krijumčare iz Rumunjske, Bugarske, Srbije, BiH i drugdje s istoka Europe radi seksualne eksploatacije".
"Hrvatska vlada ne udovoljava u cijelosti minimalnim standardima za eliminaciju trgovine ljudima, međutim, ona poduzima značajne napore da to ostvari", navodi se u izvješću.
Ističe se kako Vlada RH nastavlja unaprijeđivati suradnju s
nevladinim organizacijama na identifikaciji žrtava trgovine ljudima, kojima je 2006. donirala 100.000 dolara, pojačava svoje napore na istrazi i procesuiranju kaznenih djela trgovine ljudima te proširuje obuku policijskih i carinskih službi.
Hrvatskoj se preporuča da "energičnije procesuira" slučajeve trgovine ljudima i "primjerenije" kažnjava počinitelje, i navodi statistika prakse blagog kažnjavanja - najčešće godinu dana zatvora, uvjetno.
Naglašava se kako Hrvatska žrtvama trgovine pruža sklonište, pravnu, medicinsku i psihološku pomoć, te omogućuje dvogodišnji boravak, ako im prijete teškoće i progon kod vraćanja u domovinu.
State Department ističe i mjere prevencije koje Hrvatska poduzima na suzbijanju trgovine ljudima, te kampanje podizanja javne svijesti o tom problemu, kroz televizijsko i drugo oglašavanje, uključujući i plakate na makedonskom, ukrajinskom i rumunjskom jeziku uz autoceste, na graničnim prijelazima, u morskim i zračnim lukama te policijskim
postajama.