Izvješće Amnesty Internationala navodi da unatoč vladnim naporima, mnoge pobunjeničke skupine provode ratne zločine na dnevnoj bazi. No ne samo oni, sirijska vlada navodno je pojačala bombardiranje Aleppa unazad nekoliko tjedana kao odgovor na pobunjeničku ofenzivu. Predsjednik Bashar al-Assad u intervjuu za BBC u veljači kategorički je zanijekao da su bilo kakve bombe ikad bile korištene od strane njegovih snaga.
Crnogorac poslao jezivu poruku sugrađanima: 'Islamska država dolazi i neće imati milosti'
Najmanje deset ljudi, uključujući djecu i učitelje, ubijeno je u nedjelju nakon što je eksplodirala 'barrel bomba' (cijev ili bačva bomba ispunjena raznim šrapnelima i ostalim oštrim predmetima s ciljem ubijanja ljudi. Korištenje takvog oružja smatra se ratnim zločinom.)
Lokalna novinarka Zaina Erhaim, rekla je za BBC, kako je čula zvukove vrištanja djece i svjedočila izvlačenju žrtava iz ruševina, piše BBC.
Prema izvješću Amnesty Internationala od siječnja 2014. do ožujka 2015. sirijska vojska konstantno 'brani' područje pred pobunjenicima u provinciji Aleppo upotrebljavajući 'barell bombe' pune nafte, plina, cilindara i eksploziva. U takvim napadima razrušeno je najmanje 14 javnih tržnica, 12 cestovnih čvorišta, 23 trga, 17 bolnica i tri škole.
"Vidio sam obezglavljenu djecu, dijelove tijela razbacane posvuda. Slike su to koje opisuju ono što zamišljam kao pakao", rekao je radnik jedne lokalne tvornice nakon napada na al-Fardous četvrt 2014. godine.
Krvavi petak: Zračnim napadom ubili najmanje 52 civila, među njima 7 djece
Najveći broj stradalih su upravo civili, stoji u izvješću Amnesty Internationala. Od posljedica 'barrel bomba' poginulo je najmanje 3124 civila i 35 pobunjenika u provinciji Aleppo od početka 2014. Od početka napada 2012. grad je podjeljen na dio kojeg kontrolira sirijska vlada i dio kojeg nadziru pobunjenici.
Osim vlasti, pobunjenici se također optužuje za ratni zločin zbog ubojstva najmanje 600 civila u 2014. godine, stoji u izvješću.
Krug pakla
Amnesty tvrdi da su te raširene strahote učinile život alepskim civilima "nepodnošljivim" pa su mnogi prisiljeni skrivati se pod zemljom. Brojne bolnice i škole sigurnost su potražile u preseljenju u podrume i bunkere.
Jedan stanovnik Alepa svoj grad opisuje kao jedan od "krugova pakla".
"Ulicama teče krv. Ljudi koji ginu nisu oni koji se bore", kaže.
"Prije više od godine Ujedinjeni su narodi donijeli rezoluciju kojom traže prestanak kršenja ljudskih prava, posebno prestanak bombardiranja improviziranim bombama i prijetili su posljedicama", kaže Philip Luther, direktor Amnestyjeva programa za Bliski istok i sjevernu Afriku.
"Danas je međunarodna zajednica okrenula leđa alepskim civilima i pokazuje ravnodušnost prema toj tragediji". "Nastavak nedjelovanja počinitelji shvaćaju kao znak da mogu nastaviti s ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti i da bez straha od osvete mogu građane Alepa držati taocima".
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook