U pismu, koje je dostavljeno i medijima u Sarajevu, Bećirović upozorava kako je najavljena rehabilitacija Mihailovića ujedno i rehabilitacija četničke ideologije 'koja predstavlja izravnu prijetnju nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, Hrvatske i Crne Gore'.
'Dovršetak procesa legalizacije četništva i četničke ideologije u Srbiji nije samo unutarnja stvar Srbije, nego i legalizacija na 'duge staze' četničkog projekta stvaranja Velike Srbije na račun drugih država u regiji', smatra Bećirović.
On podsjeća kako je ideološki projekt uspostave homogene Srbije u praksi izravno provodio Mihailović potičući etničko čišćenje BiH od muslimanskog i hrvatskog stanovništva.
>> U Srbiji pronađene kosti četničkog vojvode Draže Mihailovića?
Bećirović je pozvao Đukić-Dejanović da zastupnicima u srbijanskom parlamentu skrene pozornost na potrebu poticanja borbe protiv neofašizma, šovinizma i ekstremizma ne samo zbog prošlosti već i zbog budućnosti država u regiji.
Sudski postupak za rehabilitaciju Mihailovića započeo je u rujnu 2010. godine pred višim sudom u Beogradu, a beogradski mediji proteklih dana neslužbeno su izvijestili kako će na ročištu koje se očekuje 23. ožujka, sud donijeti odluku o rehabilitaciji Mihailovića.
Zahtjev za rehabilitaciju podnio je unuk Draže Mihailovića, Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je njegov djed 1946. godine pred vojnim sudom osuđen na smrt strijeljanjem. On traži i povratak građanskih prava za Mihailovića.
U tome su ga poduprli Srpska liberalna stranka predvođena akademikom Kostom Čavoškim, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov te udruge pripadnika Jugoslavenske vojske u otadžbini, kao i žrtava komunističkog režima. S druge strane, Savez antifašista Srbije i druge srodne udruge tražile su da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen jer je, kako su objasnile, Mihailović tijekom rata surađivao s okupatorom te počinio mnoge zločine.
Dragoljub Draža Mihailović (1893.-1946.), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u 2. svjetskom ratu vodio četnike. Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu. (Hina)