Stotinu dokumenata, za koje u Vatikanu kažu da su među najznačajnijim koje posjeduju, bit će po prvi i vjerojatno posljednji puta izloženi javnosti, jer će nakon toga biti ponovno spremljeni iza debelih zidova tajnih prostorija u kojima se održavaju specifični klimatski uvjeti kako građa neprocjenjive vrijednosti ne bi bila uništena, javlja Telegraph.
Predragocjeni dokumenti koji će biti izloženi sadrže informacije stare više od tisućljeća, točnije od 8. stoljeća do modernih vremena, a unutra se, između ostalog, nalaze podaci o vitezovima templarima, Galileu, Martinu Lutheru i Henriku VIII.
Dokumenti, koji se inače čuvaju pod neviđenim režimom sigurnosti na policama čija je ukupna dužina 80-ak kilometara, bit će izloženi u muzeju Capitoline.
Inače, vatikanski arhiv za eksperte, poput povjesničara, otvoren je još prije dvije godine i brojne su zemlje svoje stručnjake poslale u Vatikan da proučavaju spise. No, ovo je prvi puta da se dokumenti izlažu pred širu javnost.
Na taj će način vatikanski arhiv proslaviti 400 godina od reorganizacije arhiva dokumenata, koje Crkva prikuplja i čuva od svojeg osnutka. Reorganizacija je obavljena 1612. godine pod budnim okom pape Pavla V. koji je odlučio da se do tada sakupljeni dokumenti ujedine i srede. Tada je i posljednji puta dio dokumenata bio izvađen iz arhiva.
Federico Lombardi, glasnogovornik Vatikana, rekao da je ovo prvi puta da se tako veliki broj važnih dokumenata vadi iz vatikanskog arhiva i pruži na uvid javnosti. 'Nikad nismo organizirali nešto ovakvo', rekao je Lombardi.