Više od polovice od 300 zastupnika u parlamentu podržalo je socijalističku vladu grčkog premijera Papandreoua, koji je rekonstruirao svoj kabinet prošlog tjedna, a sve kako bi dobio pristanak za nastavak mjera štednje.
Grčka će vlada danas usvojiti novi paket strogih mjera štednje nakon što je rano jutros u parlamentu preživjela glasovanje o povjerenju, čime je uklonjena prva prepreka u sprječavanju prvog državnog bankrota u eurozoni.
Nakon dobivenog povjerenja u parlamentu, vlada premijera Georgea Papandreua usvojit će reformski paket koji uključuje oštro rezanje javne potrošnje, povećanje poreza i plan privatizacije državnih poduzeća. Po planu, taj paket mjera parlament trebao bi usvojiti do 28. lipnja, nakon čega vlada ima još dva tjedna vremena da pripremi zakone za početak njegove provedbe.
Naime, ministri financija eurozone na sastanku u Luksemburgu u ponedjeljak odgodili su odluku o 12 milijarda eura zajma Grčkoj, sve dok njezin parlament ne usvoji nove stroge mjere štednje. Radi se o posljednjoj tranši prije godinu dana dogovorenog plana Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda o spašavanju Grčke vrijednog ukupno 110 milijarda eura.
Atena je objavila da joj posljednja tranša treba do sredine srpnja kako bi izbjegla bankrot. Ministri financija eurozone nakon sastanka u Luksemburgu objavili su da će ta rata biti isplaćena tek pošto Grčka usvoji novu fiskalnu strategiju i zakone o privatizaciji.
Svih 155 zastupnika Papandreuovih socijalista glasovalo je za vladu sinoć u parlamentu. Protiv su bila 143 zastupnika, uz dva suzdržana. Nakon glasovanja predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je olakšanje. 'Ovakav ishod glasovanja uklanja jedan element nesigurnosti u ionako teškoj situaciji', rekao je.
Pošto je već propustila ispuniti ciljeve iz prvog plana spašavanja vrijednog 110 milijarda eura, Atena nužno treba reformski paket kako bi, ne samo primila posljednju tranšu prvog zajma, nego si i osigurala novi, vrijedan 120 milijarda eura.
Papandreu reformama namjerava prikupiti 50 milijarda eura prodajom državne imovine i još 6,5 milijarda fiskalnom konsolidacijom. Mnogi analitičari skeptični su da da će Grčka, čak i uz primjernu reforma, uspjeti smanjiti svoj ogroman javni dug od 340 milijarda eura, 1,5 puta veći od njezina bruto domaćeg proizvoda, odnosno od 30,000 eura po glavi svakog od 11,3 milijuna grčkih stanovnika. (Hina)