U priopćenju koje je nakon sastanka dostavljeno medijima iz Predsjedništva BiH stoji kako je Izetbegović "iskazao očekivanje da će institucije EU u što skorijem roku pristupiti medijaciji između BiH i Hrvatske kako bi se ovo pitanje riješilo dogovorom, u interesu obje države, ali i same EU".
Izetbegović, međutim, ne govori u ime cijele Bosne i Hercegovine jer Srbi i Hrvati ne vide nikakav problem u gradnji Pelješkog mosta. On i njegova Stranka demokratske akcije (SDA) u proteklih mjesec dana pokrenuli su žestoku kampanju problematiziranja gradnje Pelješkog mosta jer projekt, prema stajalištima te bošnjačke stranke, ugrožava pravo pristupa BiH otvorenome moru iz pravca Neumskog zaljeva.
Izetbegović je Wigemarku prenio kako cilj Bosne i Hercegovine nije spriječiti Hrvatsku u spajanju njezinih teritorija nego zaštititi svoje interese i ostvattii pravo na pristup otvorenom moru koje joj kao pomorskoj državi pripadaju po Konvenciji UN-a o pravu mora.
Ostvarivanje toga prava kao i prava Hrvatske da spoji svoje teritorije, drži Izetbegović, podrazumijeva prethodno rješavanje pitanja granice na moru između dviju zemalja.
On inzistira na tvrdnji kako je to i službeno stajalište Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz 2007. o kojem je Hrvatska službeno izviještena i koji nije izmijenjen.
Izetbegović je napomenuo Wigemarku kako je u procesu odobravanja sredstava Hrvatskoj za izgradnju Pelješkog mosta, u studiji predizvodljivosti Europske komisije "predviđeno da se uz medijaciju EU postigne sporazum dviju država, kako bi se izbjegao potencijalni problem i spriječilo kršenje međunarodnog prava i Konvencije UN-a o pravu mora od strane Hrvatske" što je, kako se navodi u priopćenju, na žalost ignorirano.
Ignorirana su i službena stajališta Predsjedništva BiH i drugih tijela vlasti u BiH, pa je Europska komisija odobrilo sredstva Hrvatskoj bez ikakvih službenih konzultacija sa BiH, Izetbegovićeva je ocjena koju je prenio šefu delegacije EU u BiH. (Hina)